Baština u objektivu kroz 100tinjak petominutnih razglednica, prikazuje povijesno - kulturne artefakte i fenomene naše zemlje, kroz umjetnički objektiv foto i video zapisa Luke Marottija.

Koliko često pomislimo: "Dosta mi je svega, idem na pusti otok..."? Može, idemo. Na mali otok Susak doselilo se njih desetak koji su odlučili zamijeniti urbane sredine te raditi i živjeti zajedno sa Sansigotima.
Četvero protagonista govori zašto su došli i kako žive. Izbjeglice iz civilizacije na ograničenom prostoru sa stotinjak stanovnika, naravno, nisu uspjeli pobjeći od sebe. Suočeni sa životom koji ne remeti niz urbanih surogata, za njih je jednostavnost življenja prednost.
U dokumentarnom filmu pogledajte može li drugačije i odlučite vrijedi li i pomišljati otisnuti se ili jednostavno - otisnite se! Protagonisti u filmu odlučili su u jednom danu.

Od 3. svibnja do 7. lipnja kandidacijske liste za izbore za Europski parlament imaju mogućnost predstavljanja svojih programa na Hrvatskoj radioteleviziji.
Predstavljanja će biti emitirana radnim danom, redoslijedom koji je utvrđen ždrijebom, u posebnim emisijama na Prvom programu Hrvatskog radija - premijerno od 7.30, reprizno u 19.30 te na Četvrtom programu Hrvatske televizije - premijerno od 8.35, reprizno u 21.45.

Jedan od najvećih, ili ipak, najveći naš stari majstor stripa, Andrija Maurović. Genijalni strip-crtač za kojega smo skloni vjerovati da je obrađen, proučen, razvrstan i pažljivo spremljen u škrinju nacionalnog blaga. U svojoj novoj knjizi Maurović: od Mula do Mula, novinar, publicist i filmski kritičar Veljko Krulčić otkrit će zaboravljene ili sasvim nepoznate ulomke Maurovićeva stvaralaštva - portrete vladara, naslovnice knjiga, filmske plakate i razglednice.

Iz emisije Kod nas doma donosimo reportaže o zanimljivim temama.

Pripremamo primamljiva i svima pristupačna jela diljem Hrvatske uz zanimljive, kreativne i poznate goste.

Najnoviji informativni sadržaji iz zemlje i svijeta. Prijenosi, javljanja uživo, analize i razgovori s gostima iz svih područja javnog djelovanja. Politika, kultura, sport i aktualnosti iz društvenog života. Prvi, najbrži i najrelevantniji - Studio 4.

Fra Ante se prestravi vidjevši onesviještenu Adelu. On počne s oživljavanjem kad u staklenik ulaze Kristijan i Ivan. Robert prizna Juliji da ima sedmogodišnju kćer Luciju. Stela sa zanimanjem prati što će Robert napraviti na Julijino pitanje hoće li s njom na ručak. Fra Ante je sretan što je uspio spasiti Adelu, njezino stanje je sada stabilno. Eva zaključi kako su stvari konačno krenule jer se Andrija i Robert više ne prepucavaju, a nju nitko već danima nije napao. Kristijan bijesno napadne Beru zbog neizolirane žice u stakleniku zbog koje je Adela zamalo smrtno stradala. Lada kaže Nikoli i Ruži da je Adelu skoro ubila struja, što u Nikoli izazove neočekivanu reakciju. On otrči Adeli teško kontrolirajući svoje emocije. Ivan mu kaže kako će ipak on morati riješiti problem sa strujom u stakleniku. Lovro je zabrinut za Karla i ne shvaća zašto mu Augustina određuje koliko će se često viđati, zar ne shvaća da on mora raditi.

Prema priči Diane Pečkaj Vuković
Glavni pisac: Diana Pečkaj Vuković
Redatelj supervizor: Branko Ivanda

Uz nju se budite i započinjete dan. Uz nju se privatno i poslovno družite. Ona vas povezuje. Koliko puta ste rekli: idemo na kavu, vidimo se na kavi, ispričati ću ti na kavi, sve ćemo se dogovoriti na kavi? Nekad davno odlazak liječniku, medicinskoj sestri ili u goste, bio je nezamisliv bez 20 dkg kave. A gdje smo danas? Imamo instant-prijatelje po društvenim mrežama, instant-hranu, instant-doživljaje i instant-kavu. I tu je nastala društvena pobuna. Ponovo se otvara tržišna niša za sve koji ne pristaju na površnost života i "konfekciju". Novi trendovi, nove ideje, novi proizvodi i velik povratak izbirljivih potrošača napitka, koji godišnje troše u prosjeku šest kilograma po glavi stanovnika!
Gošća emisije, Silvana Fanjek, koja je 36 godina u poslu s kavom, govori o tržištu kave i Festivalu kave u Zagrebu čiji je organizator.

Tjedna emisija o znanosti, novim spoznajama i inovacijama koje praktično mijenjaju naš svijet poboljšavajući nam svakodnevicu, predstavlja stručna i znanstvena postignuća naših znanstvenika u svim znanstvenim područjima.

"Održivi život" niz je inspirativnih priča o onima koji vjeruju da je moguće živjeti sa ni previše ni premalo, nego baš onoliko koliko treba . Jednostavna zamisao poštovanja prirode upoznaje vas s ljudima koji tomu pristupaju promišljeno i bez zadrtosti. Tako odlazimo u kuću nadomak Zagreba koja je zamišljena kao oaza samodostatnosti i mira za par u srednjim godinama. U Istri pronalazimo obitelj koja uživa u svom vrtu bez košenja, vili bez bazena, i fer poslovnim odnosima. Upoznajemo mladu ženu koja svjesno odabire živjeti s malo, i sada gotovo da za sobom ne ostavlja smeće. Tekstilna dizajnerica objašnjava nam zašto misli da je suvremena moda uglavnom doslovno smeće, a nutricionist nas uči koliko nam je hrane na dan doista potrebno. I za kraj, ako ste i sami pomalo skloni jednostavnosti, vodimo vas na mjesto gdje možete naći slične sebi za pomaganje, dijeljenje i druženje.

Emisija za gledatelje od 7 do 77 koja potiče na bavljenje sportom te objašnjava gdje se, kako i zašto odlučiti za neku sportsku aktivnost. K tome poučava osnovama zdrave (i sportske) prehrane.

Više od pukog kulturnog pregleda! Od ponedjeljka do četvrtka, pola sata, uživo pratimo kulturne događaje i fenomene iz likovne umjetnosti, klasične glazbe, književnosti, kazališta, plesa, arhitekture i dizajna, popularne glazbe, filma. Problematiziramo i propitujemo što se u kulturi događa.

Aktualne sportske teme i aktualni sportski trenutak provjerite u studijskim razgovorima s poznatim sportašima, trenerima i djelatnicima iz svijeta sporta.

Baština u objektivu kroz 100tinjak petominutnih razglednica, prikazuje povijesno - kulturne artefakte i fenomene naše zemlje, kroz umjetnički objektiv foto i video zapisa Luke Marottija.

Reportaža iz tjednog magazina o životu, ljudima i društvenim fenomenima. Puls donosi širu sliku hrvatskog društva, istražuje fenomene kojima svjedočimo, prikazuje sudbine pojedinaca koji nadahnjuju i motiviraju.

Iz emisije Kod nas doma donosimo reportaže o zanimljivim temama.

U formi kratkog dokumentarnog filma emisija predstavlja autore važne za hrvatsku povijest i kulturu.

Vijesti na španjolskom jeziku namijenjene turistima u Hrvatskoj.

Većini ljudi u Hrvatskoj vjerojatno nije poznato da je službena, unificirana verzija hrvatske himne, "Lijepa naša domovino", prvi put javno izvedena u Slavonskom Brodu, 1896. godine, prigodom velike i svečane proslave 25. obljetnice Hrvatskog pjevačkog društva Davor. Društvo je osnovano 1871. godine, na valu već postojećeg i aktivnog europskog trenda zborskog pjevanja, pri čemu čak nije bilo ni prvo u Hrvatskoj. Riječ je, dakle, o kulturnoj pojavi koja u nas postoji kontinuirano više od 160 godina, a u nekim zemljama Europe i dulje. No, ta je povijest dio samo jedne od mogućih priča o Hrvatskom pjevačkom društvu Davor. Druga je ona univerzalna, koja vrijedi za svaki prostor kolektivnog glazbenog djelovanja, uživanja i prijateljevanja, pa je stoga poznata svakome tko je ikad pjevao u nekom zboru.
A, jedna i druga zajedno, u ovom slučaju, čine - "Dvije priče o Davoru".

Izvođač originalne glazbe: Alan Bjelinski

Najvažnije vijesti iz zemlje i svijeta, brojne reportaže, gostovanja istaknutih stručnjaka i komentatora u Dnevniku 2, u najgledanijoj informativnoj emisiji HTV-a. Uz sportske aktualnosti pogledajte i detaljnu vremensku prognozu za sljedeće dane.

Tjedna emisija, donosi kratke reportaže o svakodnevici Hrvata u BiH, prati tamošnju političku scenu, događaje u hrvatskoj zajednici, podsjeća na velikane hrvatske kulture, znanosti i povijesti.

Serija od 45 kratkih epizoda donosi ideje što sve možemo izraditi sami i korak po korak pokazuje kako to i ostvariti.

Vijesti na engleskom jeziku namijenjene turistima u Hrvatskoj.

Obitelj, ljubav, prijateljstvo, zdravlje, sport, ekologija, obrazovanje, mi kao potrošači - to su teme emisije koja se emitira svaki radni dan. Pratimo društvena zbivanja i događaje, donosimo izvještaje s koncerata, modnih revija, premijera. Sa stručnjacima i poznatim osobama razgovaramo u studiju o aktualnim temama.

Baština u objektivu kroz 100tinjak petominutnih razglednica, prikazuje povijesno - kulturne artefakte i fenomene naše zemlje, kroz umjetnički objektiv foto i video zapisa Luke Marottija.

Koliko često pomislimo: "Dosta mi je svega, idem na pusti otok..."? Može, idemo. Na mali otok Susak doselilo se njih desetak koji su odlučili zamijeniti urbane sredine te raditi i živjeti zajedno sa Sansigotima.
Četvero protagonista govori zašto su došli i kako žive. Izbjeglice iz civilizacije na ograničenom prostoru sa stotinjak stanovnika, naravno, nisu uspjeli pobjeći od sebe. Suočeni sa životom koji ne remeti niz urbanih surogata, za njih je jednostavnost življenja prednost.
U dokumentarnom filmu pogledajte može li drugačije i odlučite vrijedi li i pomišljati otisnuti se ili jednostavno - otisnite se! Protagonisti u filmu odlučili su u jednom danu.

Od 3. svibnja do 7. lipnja kandidacijske liste za izbore za Europski parlament imaju mogućnost predstavljanja svojih programa na Hrvatskoj radioteleviziji.
Predstavljanja će biti emitirana radnim danom, redoslijedom koji je utvrđen ždrijebom, u posebnim emisijama na Prvom programu Hrvatskog radija - premijerno od 7.30, reprizno u 19.30 te na Četvrtom programu Hrvatske televizije - premijerno od 8.35, reprizno u 21.45.

Jedan od najvećih, ili ipak, najveći naš stari majstor stripa, Andrija Maurović. Genijalni strip-crtač za kojega smo skloni vjerovati da je obrađen, proučen, razvrstan i pažljivo spremljen u škrinju nacionalnog blaga. U svojoj novoj knjizi Maurović: od Mula do Mula, novinar, publicist i filmski kritičar Veljko Krulčić otkrit će zaboravljene ili sasvim nepoznate ulomke Maurovićeva stvaralaštva - portrete vladara, naslovnice knjiga, filmske plakate i razglednice.

Iz emisije Kod nas doma donosimo reportaže o zanimljivim temama.

Pripremamo primamljiva i svima pristupačna jela diljem Hrvatske uz zanimljive, kreativne i poznate goste.

Najnoviji informativni sadržaji iz zemlje i svijeta. Prijenosi, javljanja uživo, analize i razgovori s gostima iz svih područja javnog djelovanja. Politika, kultura, sport i aktualnosti iz društvenog života. Prvi, najbrži i najrelevantniji - Studio 4.

Fra Ante se prestravi vidjevši onesviještenu Adelu. On počne s oživljavanjem kad u staklenik ulaze Kristijan i Ivan. Robert prizna Juliji da ima sedmogodišnju kćer Luciju. Stela sa zanimanjem prati što će Robert napraviti na Julijino pitanje hoće li s njom na ručak. Fra Ante je sretan što je uspio spasiti Adelu, njezino stanje je sada stabilno. Eva zaključi kako su stvari konačno krenule jer se Andrija i Robert više ne prepucavaju, a nju nitko već danima nije napao. Kristijan bijesno napadne Beru zbog neizolirane žice u stakleniku zbog koje je Adela zamalo smrtno stradala. Lada kaže Nikoli i Ruži da je Adelu skoro ubila struja, što u Nikoli izazove neočekivanu reakciju. On otrči Adeli teško kontrolirajući svoje emocije. Ivan mu kaže kako će ipak on morati riješiti problem sa strujom u stakleniku. Lovro je zabrinut za Karla i ne shvaća zašto mu Augustina određuje koliko će se često viđati, zar ne shvaća da on mora raditi.

Prema priči Diane Pečkaj Vuković
Glavni pisac: Diana Pečkaj Vuković
Redatelj supervizor: Branko Ivanda

Uz nju se budite i započinjete dan. Uz nju se privatno i poslovno družite. Ona vas povezuje. Koliko puta ste rekli: idemo na kavu, vidimo se na kavi, ispričati ću ti na kavi, sve ćemo se dogovoriti na kavi? Nekad davno odlazak liječniku, medicinskoj sestri ili u goste, bio je nezamisliv bez 20 dkg kave. A gdje smo danas? Imamo instant-prijatelje po društvenim mrežama, instant-hranu, instant-doživljaje i instant-kavu. I tu je nastala društvena pobuna. Ponovo se otvara tržišna niša za sve koji ne pristaju na površnost života i "konfekciju". Novi trendovi, nove ideje, novi proizvodi i velik povratak izbirljivih potrošača napitka, koji godišnje troše u prosjeku šest kilograma po glavi stanovnika!
Gošća emisije, Silvana Fanjek, koja je 36 godina u poslu s kavom, govori o tržištu kave i Festivalu kave u Zagrebu čiji je organizator.

Tjedna emisija o znanosti, novim spoznajama i inovacijama koje praktično mijenjaju naš svijet poboljšavajući nam svakodnevicu, predstavlja stručna i znanstvena postignuća naših znanstvenika u svim znanstvenim područjima.

"Održivi život" niz je inspirativnih priča o onima koji vjeruju da je moguće živjeti sa ni previše ni premalo, nego baš onoliko koliko treba . Jednostavna zamisao poštovanja prirode upoznaje vas s ljudima koji tomu pristupaju promišljeno i bez zadrtosti. Tako odlazimo u kuću nadomak Zagreba koja je zamišljena kao oaza samodostatnosti i mira za par u srednjim godinama. U Istri pronalazimo obitelj koja uživa u svom vrtu bez košenja, vili bez bazena, i fer poslovnim odnosima. Upoznajemo mladu ženu koja svjesno odabire živjeti s malo, i sada gotovo da za sobom ne ostavlja smeće. Tekstilna dizajnerica objašnjava nam zašto misli da je suvremena moda uglavnom doslovno smeće, a nutricionist nas uči koliko nam je hrane na dan doista potrebno. I za kraj, ako ste i sami pomalo skloni jednostavnosti, vodimo vas na mjesto gdje možete naći slične sebi za pomaganje, dijeljenje i druženje.

Emisija za gledatelje od 7 do 77 koja potiče na bavljenje sportom te objašnjava gdje se, kako i zašto odlučiti za neku sportsku aktivnost. K tome poučava osnovama zdrave (i sportske) prehrane.

Više od pukog kulturnog pregleda! Od ponedjeljka do četvrtka, pola sata, uživo pratimo kulturne događaje i fenomene iz likovne umjetnosti, klasične glazbe, književnosti, kazališta, plesa, arhitekture i dizajna, popularne glazbe, filma. Problematiziramo i propitujemo što se u kulturi događa.

Aktualne sportske teme i aktualni sportski trenutak provjerite u studijskim razgovorima s poznatim sportašima, trenerima i djelatnicima iz svijeta sporta.

Baština u objektivu kroz 100tinjak petominutnih razglednica, prikazuje povijesno - kulturne artefakte i fenomene naše zemlje, kroz umjetnički objektiv foto i video zapisa Luke Marottija.

Reportaža iz tjednog magazina o životu, ljudima i društvenim fenomenima. Puls donosi širu sliku hrvatskog društva, istražuje fenomene kojima svjedočimo, prikazuje sudbine pojedinaca koji nadahnjuju i motiviraju.

Iz emisije Kod nas doma donosimo reportaže o zanimljivim temama.

U formi kratkog dokumentarnog filma emisija predstavlja autore važne za hrvatsku povijest i kulturu.

Vijesti na španjolskom jeziku namijenjene turistima u Hrvatskoj.

Ernest Weissmann, hrvatski arhitekt međunarodne karijere, šest turbulentih desetljeća 20. stoljeća ustrajao je u izgradnji svoje vizije boljega svijeta - projektiranju javnih zgrada, građenju i urbanističkom planiranju u službi običnih ljudi, održivog i humanog svijeta. Nakon diplome na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1926., usavršavao se kod vodećih svjetskih arhitekata Adolfa Loosa i Le Corbusiera u Parizu. Weissmann je bio jedni hrvatski arhitekt u kontinuitetu prisutan na europskoj, a kasnije i svjetskoj arhitektonskoj sceni, ne u funkciji pasivnog promatrača nego sukreatora. Bio je društveno odgovoran i angažiran arhitekt za kojeg je arhitektura bila alat za rješavanje društvenih problema. Njegovo zanimanje za novi svijet uključivalo je i nove medije, fotografiju i film, te je redovito snimao procese nastanka novih građevina ali i svakodnevne trenutke rada u atelijeru ili druženja s kolegama. Bogat arhivski materijal koji je ostavio, uz izjave svjetskih stručnjaka, teoretičara i povjesničara arhitekture, oslikavaju vrijeme u kojem je Weissmann djelovao te njegove utjecaje na domaću i međunarodnu arhitektonsku scenu.

Originalna glazba: Ante i Jakša Perković

Iz emisije Kod nas doma donosimo reportaže o zanimljivim temama.

Najvažnije vijesti iz zemlje i svijeta, brojne reportaže, gostovanja istaknutih stručnjaka i komentatora u Dnevniku 2, u najgledanijoj informativnoj emisiji HTV-a. Uz sportske aktualnosti pogledajte i detaljnu vremensku prognozu za sljedeće dane.

Dnevni sportski izvještaji i reportaže.

Pripremamo primamljiva i svima pristupačna jela diljem Hrvatske uz zanimljive, kreativne i poznate goste.

Vijesti na engleskom jeziku namijenjene turistima u Hrvatskoj.

Dvodijelni dokumentarni film predstavlja nam dolazak Hrvata u Sjedinjene Američke Države krajem 19. i u prva dva desetljeća 20. stoljeća kroz djelovanje Josipa Marohnića. Hrvati odlaze iz Hrvatske zbog loše gospodarske situacije u Hrvatskoj, koju austro-ugarske vlasti zapostavljaju. Jedna od središnjih osobnosti organiziranja Hrvata u SAD-u bio je Josip Marohnić. Film je ispunjen svjedočanstvima povjesničara te glumljenim scenama, a sniman je u Hrvatskoj i SAD-u.

1. dio
Po dolasku u SAD Hrvati rade mahom najteže poslove. Josip Marohnić, rodom iz Hreljina, u Pittsburgu, gdje je najveća kolonija Hrvata koji rade u čeličanama, susreće se s nekolicinom poduzetnih domoljuba te pristupa stvaranju Narodne hrvatske zajednice, preteči današnje Hrvatske bratske zajednice.

Glume: Karlo Ivančin (Josip Marohnić) i Miro Mioč (Zdravko Mužina)

Emisija posvećena Hrvatima u domovini i svijetu.

Od 3. svibnja do 7. lipnja kandidacijske liste za izbore za Europski parlament imaju mogućnost predstavljanja svojih programa na Hrvatskoj radioteleviziji.
Predstavljanja će biti emitirana radnim danom, redoslijedom koji je utvrđen ždrijebom, u posebnim emisijama na Prvom programu Hrvatskog radija - premijerno od 7.30, reprizno u 19.30 te na Četvrtom programu Hrvatske televizije - premijerno od 8.35, reprizno u 21.45.

Završila je arhitekturu u Moskvi, a danas se bavi grafičkim dizajnom. Svaki joj je dan posvećen umjetnosti. Slikanje, filcanje vune, dizajniranje. Marina Krivičić cijeli je život maštala o mjestu koje će je nadahnjivati. Našla ga je na istarskom poluotoku i mjestu Banjol kamo ju je dovela ljubav i suprug koji je u njoj otkrio slikaricu. Bojama na platnu izražava emocije. Emocijama iskazuje sebe. Jer snovi se, kaže ona, moraju ostvarivati.

Kratki pregled aktualnosti iz svijeta znanosti.

Najnoviji informativni sadržaji iz zemlje i svijeta. Prijenosi, javljanja uživo, analize i razgovori s gostima iz svih područja javnog djelovanja. Politika, kultura, sport i aktualnosti iz društvenog života. Prvi, najbrži i najrelevantniji - Studio 4.

Ruža napadne Nikolu zbog Adele, ali je on, uz zgražanje da kako uopće može pomisliti na tako nešto u ovakvoj situaciji, razuvjeri. Eva traži dokumente Tomekovih dok joj Stela očarano prepričava susret s Robertom. Loreta ne može vjerovati da je Robert zatekao ženu sa zubarom. Fra Ante pokušava oraspoložiti Ladu koja neuspješno skriva tugu zbog Lovrinog ponašanja. Juran i Kristijan zajedno pregledavaju je li još nešto oštećeno ili loše izvedeno nakon radova u stakleniku. Sonja donosi čaj dok Ruža priča Adeli kako je sad i njoj žao što Nikola nije prihvatio posao u stakleniku. Stela i dalje kuje planove što napraviti s Robertom, Eva joj savjetuje da odustane jer je i sama prepoznala kakav je Robert. Nikola uzme kratku pauzu da posjeti Adelu. Robert i Julija prepuštaju se zajedničkom trenutku, ali vidi se da Robert nije potpuno iskren prema njoj. Stela se opusti u Andrijinu društvu, ali ih u zanosu strasti zateknu Eva i Kristijan.

Prema priči Diane Pečkaj Vuković
Glavni pisac: Diana Pečkaj Vuković
Redatelj supervizor: Branko Ivanda

Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog, nazvana po skladatelju prve hrvatske opere "Ljubav i zloba", središnje je i nezaobilazno mjesto vrhunske glazbene umjetnosti. Njezina velika, 50. obljetnica proslavljena je 29. prosinca 2023. godine.
Davne 1973. svečanost otvorenja trajala je od 28. do 30. prosinca, te u spomen na to svake godine 29. prosinca slavi se kao Dan dvorane Lisinski.
U povodu 50. obljetnice KD Vatroslava Lisinskog na svečanom koncertu Devetu simfoniju u d-molu, op. 125 Ludwiga van Beethovena pod ravnanjem Dawida Runtza izveli su: Simfonijski orkestar HRT-a, Zagrebačka filharmonija, Zbor HRT-a, Zbor opere Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, Akademski zbor Ivan Goran Kovačić, te solisti Darija Auguštan, sopran, Emilia Rukavina, mezzosopran, Filip Filipović, tenor, i Matija Meić, bas-bariton.

Tjedna emisija u kojoj zadane teme iz znanosti, umjetnosti i kulture te društvena i politička zbivanja koja izravno utječu na naš život promišljaju intelektualci, uz moderiranje.

Aktualne sportske teme i aktualni sportski trenutak provjerite u studijskim razgovorima s poznatim sportašima, trenerima i djelatnicima iz svijeta sporta.

Glazbena emisija, studijski minikoncert s predstavnicima hrvatske urbane glazbene scene. Popularizira glazbu izvan mainstreama.

Iz emisije Kod nas doma donosimo reportaže o zanimljivim temama.

Pripremamo primamljiva i svima pristupačna jela diljem Hrvatske uz zanimljive, kreativne i poznate goste.

Vijesti na španjolskom jeziku namijenjene turistima u Hrvatskoj.

Ernest Weissmann, hrvatski arhitekt međunarodne karijere, šest turbulentih desetljeća 20. stoljeća ustrajao je u izgradnji svoje vizije boljega svijeta - projektiranju javnih zgrada, građenju i urbanističkom planiranju u službi običnih ljudi, održivog i humanog svijeta. Nakon diplome na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1926., usavršavao se kod vodećih svjetskih arhitekata Adolfa Loosa i Le Corbusiera u Parizu. Weissmann je bio jedni hrvatski arhitekt u kontinuitetu prisutan na europskoj, a kasnije i svjetskoj arhitektonskoj sceni, ne u funkciji pasivnog promatrača nego sukreatora. Bio je društveno odgovoran i angažiran arhitekt za kojeg je arhitektura bila alat za rješavanje društvenih problema. Njegovo zanimanje za novi svijet uključivalo je i nove medije, fotografiju i film, te je redovito snimao procese nastanka novih građevina ali i svakodnevne trenutke rada u atelijeru ili druženja s kolegama. Bogat arhivski materijal koji je ostavio, uz izjave svjetskih stručnjaka, teoretičara i povjesničara arhitekture, oslikavaju vrijeme u kojem je Weissmann djelovao te njegove utjecaje na domaću i međunarodnu arhitektonsku scenu.

Originalna glazba: Ante i Jakša Perković

Iz emisije Kod nas doma donosimo reportaže o zanimljivim temama.

Najvažnije vijesti iz zemlje i svijeta, brojne reportaže, gostovanja istaknutih stručnjaka i komentatora u Dnevniku 2, u najgledanijoj informativnoj emisiji HTV-a. Uz sportske aktualnosti pogledajte i detaljnu vremensku prognozu za sljedeće dane.

Dnevni sportski izvještaji i reportaže.

Pripremamo primamljiva i svima pristupačna jela diljem Hrvatske uz zanimljive, kreativne i poznate goste.

Vijesti na engleskom jeziku namijenjene turistima u Hrvatskoj.

Dvodijelni dokumentarni film predstavlja nam dolazak Hrvata u Sjedinjene Američke Države krajem 19. i u prva dva desetljeća 20. stoljeća kroz djelovanje Josipa Marohnića. Hrvati odlaze iz Hrvatske zbog loše gospodarske situacije u Hrvatskoj, koju austro-ugarske vlasti zapostavljaju. Jedna od središnjih osobnosti organiziranja Hrvata u SAD-u bio je Josip Marohnić. Film je ispunjen svjedočanstvima povjesničara te glumljenim scenama, a sniman je u Hrvatskoj i SAD-u.

1. dio
Po dolasku u SAD Hrvati rade mahom najteže poslove. Josip Marohnić, rodom iz Hreljina, u Pittsburgu, gdje je najveća kolonija Hrvata koji rade u čeličanama, susreće se s nekolicinom poduzetnih domoljuba te pristupa stvaranju Narodne hrvatske zajednice, preteči današnje Hrvatske bratske zajednice.

Glume: Karlo Ivančin (Josip Marohnić) i Miro Mioč (Zdravko Mužina)

Emisija posvećena Hrvatima u domovini i svijetu.

Od 3. svibnja do 7. lipnja kandidacijske liste za izbore za Europski parlament imaju mogućnost predstavljanja svojih programa na Hrvatskoj radioteleviziji.
Predstavljanja će biti emitirana radnim danom, redoslijedom koji je utvrđen ždrijebom, u posebnim emisijama na Prvom programu Hrvatskog radija - premijerno od 7.30, reprizno u 19.30 te na Četvrtom programu Hrvatske televizije - premijerno od 8.35, reprizno u 21.45.

Završila je arhitekturu u Moskvi, a danas se bavi grafičkim dizajnom. Svaki joj je dan posvećen umjetnosti. Slikanje, filcanje vune, dizajniranje. Marina Krivičić cijeli je život maštala o mjestu koje će je nadahnjivati. Našla ga je na istarskom poluotoku i mjestu Banjol kamo ju je dovela ljubav i suprug koji je u njoj otkrio slikaricu. Bojama na platnu izražava emocije. Emocijama iskazuje sebe. Jer snovi se, kaže ona, moraju ostvarivati.

Kratki pregled aktualnosti iz svijeta znanosti.

Najnoviji informativni sadržaji iz zemlje i svijeta. Prijenosi, javljanja uživo, analize i razgovori s gostima iz svih područja javnog djelovanja. Politika, kultura, sport i aktualnosti iz društvenog života. Prvi, najbrži i najrelevantniji - Studio 4.

Ruža napadne Nikolu zbog Adele, ali je on, uz zgražanje da kako uopće može pomisliti na tako nešto u ovakvoj situaciji, razuvjeri. Eva traži dokumente Tomekovih dok joj Stela očarano prepričava susret s Robertom. Loreta ne može vjerovati da je Robert zatekao ženu sa zubarom. Fra Ante pokušava oraspoložiti Ladu koja neuspješno skriva tugu zbog Lovrinog ponašanja. Juran i Kristijan zajedno pregledavaju je li još nešto oštećeno ili loše izvedeno nakon radova u stakleniku. Sonja donosi čaj dok Ruža priča Adeli kako je sad i njoj žao što Nikola nije prihvatio posao u stakleniku. Stela i dalje kuje planove što napraviti s Robertom, Eva joj savjetuje da odustane jer je i sama prepoznala kakav je Robert. Nikola uzme kratku pauzu da posjeti Adelu. Robert i Julija prepuštaju se zajedničkom trenutku, ali vidi se da Robert nije potpuno iskren prema njoj. Stela se opusti u Andrijinu društvu, ali ih u zanosu strasti zateknu Eva i Kristijan.

Prema priči Diane Pečkaj Vuković
Glavni pisac: Diana Pečkaj Vuković
Redatelj supervizor: Branko Ivanda

Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog, nazvana po skladatelju prve hrvatske opere "Ljubav i zloba", središnje je i nezaobilazno mjesto vrhunske glazbene umjetnosti. Njezina velika, 50. obljetnica proslavljena je 29. prosinca 2023. godine.
Davne 1973. svečanost otvorenja trajala je od 28. do 30. prosinca, te u spomen na to svake godine 29. prosinca slavi se kao Dan dvorane Lisinski.
U povodu 50. obljetnice KD Vatroslava Lisinskog na svečanom koncertu Devetu simfoniju u d-molu, op. 125 Ludwiga van Beethovena pod ravnanjem Dawida Runtza izveli su: Simfonijski orkestar HRT-a, Zagrebačka filharmonija, Zbor HRT-a, Zbor opere Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, Akademski zbor Ivan Goran Kovačić, te solisti Darija Auguštan, sopran, Emilia Rukavina, mezzosopran, Filip Filipović, tenor, i Matija Meić, bas-bariton.

Tjedna emisija u kojoj zadane teme iz znanosti, umjetnosti i kulture te društvena i politička zbivanja koja izravno utječu na naš život promišljaju intelektualci, uz moderiranje.

Aktualne sportske teme i aktualni sportski trenutak provjerite u studijskim razgovorima s poznatim sportašima, trenerima i djelatnicima iz svijeta sporta.

Glazbena emisija, studijski minikoncert s predstavnicima hrvatske urbane glazbene scene. Popularizira glazbu izvan mainstreama.

Iz emisije Kod nas doma donosimo reportaže o zanimljivim temama.

Pripremamo primamljiva i svima pristupačna jela diljem Hrvatske uz zanimljive, kreativne i poznate goste.

Vijesti na španjolskom jeziku namijenjene turistima u Hrvatskoj.

Ernest Weissmann, hrvatski arhitekt međunarodne karijere, šest turbulentih desetljeća 20. stoljeća ustrajao je u izgradnji svoje vizije boljega svijeta - projektiranju javnih zgrada, građenju i urbanističkom planiranju u službi običnih ljudi, održivog i humanog svijeta. Nakon diplome na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1926., usavršavao se kod vodećih svjetskih arhitekata Adolfa Loosa i Le Corbusiera u Parizu. Weissmann je bio jedni hrvatski arhitekt u kontinuitetu prisutan na europskoj, a kasnije i svjetskoj arhitektonskoj sceni, ne u funkciji pasivnog promatrača nego sukreatora. Bio je društveno odgovoran i angažiran arhitekt za kojeg je arhitektura bila alat za rješavanje društvenih problema. Njegovo zanimanje za novi svijet uključivalo je i nove medije, fotografiju i film, te je redovito snimao procese nastanka novih građevina ali i svakodnevne trenutke rada u atelijeru ili druženja s kolegama. Bogat arhivski materijal koji je ostavio, uz izjave svjetskih stručnjaka, teoretičara i povjesničara arhitekture, oslikavaju vrijeme u kojem je Weissmann djelovao te njegove utjecaje na domaću i međunarodnu arhitektonsku scenu.

Originalna glazba: Ante i Jakša Perković

Iz emisije Kod nas doma donosimo reportaže o zanimljivim temama.

Najvažnije vijesti iz zemlje i svijeta, brojne reportaže, gostovanja istaknutih stručnjaka i komentatora u Dnevniku 2, u najgledanijoj informativnoj emisiji HTV-a. Uz sportske aktualnosti pogledajte i detaljnu vremensku prognozu za sljedeće dane.

Dnevni sportski izvještaji i reportaže.

Pripremamo primamljiva i svima pristupačna jela diljem Hrvatske uz zanimljive, kreativne i poznate goste.

Vijesti na engleskom jeziku namijenjene turistima u Hrvatskoj.

Dvodijelni dokumentarni film predstavlja nam dolazak Hrvata u Sjedinjene Američke Države krajem 19. i u prva dva desetljeća 20. stoljeća kroz djelovanje Josipa Marohnića. Hrvati odlaze iz Hrvatske zbog loše gospodarske situacije u Hrvatskoj, koju austro-ugarske vlasti zapostavljaju. Jedna od središnjih osobnosti organiziranja Hrvata u SAD-u bio je Josip Marohnić. Film je ispunjen svjedočanstvima povjesničara te glumljenim scenama, a sniman je u Hrvatskoj i SAD-u.

1. dio
Po dolasku u SAD Hrvati rade mahom najteže poslove. Josip Marohnić, rodom iz Hreljina, u Pittsburgu, gdje je najveća kolonija Hrvata koji rade u čeličanama, susreće se s nekolicinom poduzetnih domoljuba te pristupa stvaranju Narodne hrvatske zajednice, preteči današnje Hrvatske bratske zajednice.

Glume: Karlo Ivančin (Josip Marohnić) i Miro Mioč (Zdravko Mužina)

Emisija posvećena Hrvatima u domovini i svijetu.

Od 3. svibnja do 7. lipnja kandidacijske liste za izbore za Europski parlament imaju mogućnost predstavljanja svojih programa na Hrvatskoj radioteleviziji.
Predstavljanja će biti emitirana radnim danom, redoslijedom koji je utvrđen ždrijebom, u posebnim emisijama na Prvom programu Hrvatskog radija - premijerno od 7.30, reprizno u 19.30 te na Četvrtom programu Hrvatske televizije - premijerno od 8.35, reprizno u 21.45.

Završila je arhitekturu u Moskvi, a danas se bavi grafičkim dizajnom. Svaki joj je dan posvećen umjetnosti. Slikanje, filcanje vune, dizajniranje. Marina Krivičić cijeli je život maštala o mjestu koje će je nadahnjivati. Našla ga je na istarskom poluotoku i mjestu Banjol kamo ju je dovela ljubav i suprug koji je u njoj otkrio slikaricu. Bojama na platnu izražava emocije. Emocijama iskazuje sebe. Jer snovi se, kaže ona, moraju ostvarivati.

Kratki pregled aktualnosti iz svijeta znanosti.

Najnoviji informativni sadržaji iz zemlje i svijeta. Prijenosi, javljanja uživo, analize i razgovori s gostima iz svih područja javnog djelovanja. Politika, kultura, sport i aktualnosti iz društvenog života. Prvi, najbrži i najrelevantniji - Studio 4.

Ruža napadne Nikolu zbog Adele, ali je on, uz zgražanje da kako uopće može pomisliti na tako nešto u ovakvoj situaciji, razuvjeri. Eva traži dokumente Tomekovih dok joj Stela očarano prepričava susret s Robertom. Loreta ne može vjerovati da je Robert zatekao ženu sa zubarom. Fra Ante pokušava oraspoložiti Ladu koja neuspješno skriva tugu zbog Lovrinog ponašanja. Juran i Kristijan zajedno pregledavaju je li još nešto oštećeno ili loše izvedeno nakon radova u stakleniku. Sonja donosi čaj dok Ruža priča Adeli kako je sad i njoj žao što Nikola nije prihvatio posao u stakleniku. Stela i dalje kuje planove što napraviti s Robertom, Eva joj savjetuje da odustane jer je i sama prepoznala kakav je Robert. Nikola uzme kratku pauzu da posjeti Adelu. Robert i Julija prepuštaju se zajedničkom trenutku, ali vidi se da Robert nije potpuno iskren prema njoj. Stela se opusti u Andrijinu društvu, ali ih u zanosu strasti zateknu Eva i Kristijan.

Prema priči Diane Pečkaj Vuković
Glavni pisac: Diana Pečkaj Vuković
Redatelj supervizor: Branko Ivanda

Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog, nazvana po skladatelju prve hrvatske opere "Ljubav i zloba", središnje je i nezaobilazno mjesto vrhunske glazbene umjetnosti. Njezina velika, 50. obljetnica proslavljena je 29. prosinca 2023. godine.
Davne 1973. svečanost otvorenja trajala je od 28. do 30. prosinca, te u spomen na to svake godine 29. prosinca slavi se kao Dan dvorane Lisinski.
U povodu 50. obljetnice KD Vatroslava Lisinskog na svečanom koncertu Devetu simfoniju u d-molu, op. 125 Ludwiga van Beethovena pod ravnanjem Dawida Runtza izveli su: Simfonijski orkestar HRT-a, Zagrebačka filharmonija, Zbor HRT-a, Zbor opere Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, Akademski zbor Ivan Goran Kovačić, te solisti Darija Auguštan, sopran, Emilia Rukavina, mezzosopran, Filip Filipović, tenor, i Matija Meić, bas-bariton.