РТС Наука

РТС Наука

Serbia

TV-gids - maandag, 13-05-24Nu

00:00
Eko avantura
Prvi TV šou u Srbiji posvećen ekologiji! Nova sezona tv emisije Avantura Srbijaće u potpunosti biti posvećena ekologiji i očuvanju životne sredine. Avantura Srbija Eko zadržava dobri stari koncept emisije i takmičenja, ali se u celom serijalu bavi temom đubreta i zagađenja na drugačiji i zanimljiv način. U novoj Eko Avanturi gledaćete: tri ekipe, dva voditelja, i jednu čistiju zemlju! U avanturu kreću svi sa istim ciljem - da očiste Srbiju. Ekipa koja najviše ekološki dobrinese svojoj zemlji, više nego simbolično, dobija parče svoje zemlje. Ukratko, ekipa koja sakupi najviše djubreta - osvaja plac u srcu Srbije! Punih 30 dana ekipe će putovati po celoj Srbiji i čistiti đubre. Putovaće ekološki, bez zagađivanja životne sredine, kako bi podigli ekološku svest svih nas. Za početak, neće voziti na dizel, vež na struju.
sr
00:27
Srpska muzika kroz vekove
U seriji Srpska muzika kroz vekove, Obrazovno-naučnog programa, gledaoci mogu sagledati istoriju srpske muzike kao niz kulturnih pojava pod različitim okolnostima, još od vremena paganstva, prodora hrišćanstva, feudalnog doba, vizantijskih uticaja, turskog ropstva, muzike u Miloševoj kneževini, panslovenskog romantizma pa sve do prvih decenija XX veka kad konačno srpska muzika postaje deo globalnog mainstream-a.
sr
00:40
Promis
U serijalu otkrivamo kako određene vrste ćelija mogu pomoći u lečenju multiple skleroze i da li će fenomen srpske ramonde, biljke koja može da oživi nakon kiše ili zalivanja, pomoći u oporavku obolelih od neurodegenerativnih bolesti.
sr
00:52
Putevi rimskih imperatora
Specijalna emisija Putevi rimskih imperatora govori o rimskom kulturnom nasleđu na teritoriji Srbije i o gradovima koje su rimski imperatori podizali u 3. i 4. veku: Sirmijumu, Singidunumu, Viminacijumu, Naisusu i Caričinom gradu.
sr
01:30
Profesionalci
Serijal Profesionalci posvećen je ljudima različitih profesija koji su ostvarili izuzetne rezultate u svom poslu i postavili standarde u svojoj profesiji. Oni predstavljaju i inspiraciju svima koji žele da se bave njihovom profesijom. Gosti emisije Profesionalci govore o svojim počecima, karijeri, najvećim uspesima i neuspesima, profesionalnim principima kojih se pridržavaju, događajima iz svoje karijere koje nikada neće zaboraviti.
sr
02:00
Kina u fokusu
Dokumentarni serijal Kina u fokusu donosi priče i zanimljivosti iz najmnogoljudnije zemlje sveta.
sr
02:30
Srpski akademici
Srpska akademija nauka i umetnosti je institucija koja postoji 181 godinu. Tokom istorije, SANU je imala skoro 1500 članova. Ko su srpski akademici danas? U novom serijalu dvadeset srpskih akademika govori o izazovima profesija kojima se bave. Odgovaraju nam kako je izgledalo njihovo profesionalno uzrastanje i kada je donošenje odluka suštinska tegoba.
sr
03:00
Vodič Džima Al-Kalilija u život, svemir i svet
Po profesiji je fizičar i već godinama snima filmove iz oblasti nauke jer ga je oduvek fascinirala njena moć da rasvetli sve što postoji u svemiru, od najsitnijih čestica koje postoje do izvanrednih predmeta kosmičkih razmera.
sr
03:50
Nauka kroz priče
Animirani serijal Nauka kroz priče dinamično i jasno predstavlja raznolike, inspirativne teme koje često predstavljaju zagonetke za širu javnost. Serijal gledaocima nudi više od takozvanih naučnih eksplejnera, koji su poslednjih godina doživeli ekspanziju na Jutjubu i društvenim mrežama.
sr
04:00
Studio znanja
Kad biste mogli, poput životinja koje imaju sposobnost mimikrije, da oponašate neke modele ponašanja kako bi živeli u boljem svetu, bili organizovaniji i uspešniji, koji bi to modeli bili i gde biste ih tražili? Mogućnosti je mnogo, a mi smo u ovonedeljnom Studiju znanja napravili izbor sačinjen od nekih zemalja i naroda na koje možemo da se ugledamo, zatim životinja koje mogu da nam budu uzor, modela obrazovanja koje bi trebalo da sledimo, a tražimo i odgovor na pitanje - zašto su nam uzori uopšte potrebni. Novitet u ovoj emisiji jeste što ćemo imati psihološkinju Marinu Videnović u ulozi komentatora. Ona će dati komentar za svaku oblast koju pređemo sa ostalim gostima. Prvi komentar sledi nakon razgovora sa ekonomistkinjom Marijom Maksimović, sa kojom ćemo pričati o karakteristikama Japana, ali i nekih drugih zemalja, na koje bismo u nekom smislu mogli da se ugledamo. Sa nama je i naša zlatna karatkistkinja Ivana Perović, sa kojom ćemo govoriti o uzorima u sportu. U drugom delu emisije, razgovaramo sa Aleksandrom Ćetkovićem sa Instituta za zoologiju, sa kojim ćemo pričati o socijalnim insektima - mravima, pčelama i termitima, koji su razvili vrlo uređene tzv. socijalne zajednice i imaju specifičan način funkcionisanja. Psihološkinja Marina će nam otkriti u kojoj meri je dobro da i ljudi budu disciplinovani kao što su nabrojani insekti. O tome na koji način učitelji, roditelji - svi odrasli, mogu da se ugledaju na decu i šta se sve od dece može naučiti, otkriće nam učiteljica Marija Milinović iz Edukativnog
sr
04:52
Svetski
Ne propustite zanimljive lekcije o najraznovrsnijim temama.
sr
05:03
Arhitektura danas
Kažu da kuće liče na ljude, a naselja i gradovi na porodice koje u njima žive. Kako arhitekta planira i osmišljava izgled kuće i prostora oko nje? Koliko je teško, ali i zanimlljivo, spojiti geometriju i umetnost, a da sve bude funkcionalno i upotrebljivo?
sr
05:30
Edu global
U nedeljnom magazinu Redakcije ekološkog programa čućete šta su mogućnosti najsavremenije mobilne mreže. Videćete prvu eksperimentalnu baznu stanicu koja je postavljena u Naučnom parku u Beogradu. O drugoj strani medalje 5G mreže govoriće naučnici iz Evropskog centra za vremensku prognozu u Engleskoj. Oni tvrde da ta mreža ometa njihov rad što može da izazove katastrofalne posledice naročito kada znamo koliko je važna blagovremena najava velkih nepogoda. Biće reči i o novom satelitu koji Švedska šalje u orbitu nakon osamnaest godina od lansiranja prvog satelita ove države. Saznaćete i kako se sa posledicama klimatskih promena bore stanovnici Fidžija koji su konstantno izloženi velikim opasnostima. Objavićemo i veliko sitraživanje Svetske zdravstvene organizacije koje dovodi u direktnu vezu težinu bebe na rođenju sa njenim kompletnim zdravstvenim stanjem, predisponiranim bolestima i potencijalnim problemima. Biće predstavljeni i konkretni rezultati višegodišnje studije Američke asocijacije onkologa koja se odnosi na uticaj ishrane na zdravstveno stanje obolelih od kancera dojke...
sr
06:00
Eko avantura
Prvi TV šou u Srbiji posvećen ekologiji! Nova sezona tv emisije Avantura Srbijaće u potpunosti biti posvećena ekologiji i očuvanju životne sredine. Avantura Srbija Eko zadržava dobri stari koncept emisije i takmičenja, ali se u celom serijalu bavi temom đubreta i zagađenja na drugačiji i zanimljiv način. U novoj Eko Avanturi gledaćete: tri ekipe, dva voditelja, i jednu čistiju zemlju! U avanturu kreću svi sa istim ciljem - da očiste Srbiju. Ekipa koja najviše ekološki dobrinese svojoj zemlji, više nego simbolično, dobija parče svoje zemlje. Ukratko, ekipa koja sakupi najviše djubreta - osvaja plac u srcu Srbije! Punih 30 dana ekipe će putovati po celoj Srbiji i čistiti đubre. Putovaće ekološki, bez zagađivanja životne sredine, kako bi podigli ekološku svest svih nas. Za početak, neće voziti na dizel, vež na struju.
sr
06:27
Srpska muzika kroz vekove
U seriji Srpska muzika kroz vekove, Obrazovno-naučnog programa, gledaoci mogu sagledati istoriju srpske muzike kao niz kulturnih pojava pod različitim okolnostima, još od vremena paganstva, prodora hrišćanstva, feudalnog doba, vizantijskih uticaja, turskog ropstva, muzike u Miloševoj kneževini, panslovenskog romantizma pa sve do prvih decenija XX veka kad konačno srpska muzika postaje deo globalnog mainstream-a.
sr
06:40
Promis
U serijalu otkrivamo kako određene vrste ćelija mogu pomoći u lečenju multiple skleroze i da li će fenomen srpske ramonde, biljke koja može da oživi nakon kiše ili zalivanja, pomoći u oporavku obolelih od neurodegenerativnih bolesti.
sr
06:52
Putevi rimskih imperatora
Specijalna emisija Putevi rimskih imperatora govori o rimskom kulturnom nasleđu na teritoriji Srbije i o gradovima koje su rimski imperatori podizali u 3. i 4. veku: Sirmijumu, Singidunumu, Viminacijumu, Naisusu i Caričinom gradu.
sr
07:30
Profesionalci
Serijal Profesionalci posvećen je ljudima različitih profesija koji su ostvarili izuzetne rezultate u svom poslu i postavili standarde u svojoj profesiji. Oni predstavljaju i inspiraciju svima koji žele da se bave njihovom profesijom. Gosti emisije Profesionalci govore o svojim počecima, karijeri, najvećim uspesima i neuspesima, profesionalnim principima kojih se pridržavaju, događajima iz svoje karijere koje nikada neće zaboraviti.
sr
08:00
Kina u fokusu
Dokumentarni serijal Kina u fokusu donosi priče i zanimljivosti iz najmnogoljudnije zemlje sveta.
sr
08:30
Srpski akademici
Srpska akademija nauka i umetnosti je institucija koja postoji 181 godinu. Tokom istorije, SANU je imala skoro 1500 članova. Ko su srpski akademici danas? U novom serijalu dvadeset srpskih akademika govori o izazovima profesija kojima se bave. Odgovaraju nam kako je izgledalo njihovo profesionalno uzrastanje i kada je donošenje odluka suštinska tegoba.
sr
09:00
Vodič Džima Al-Kalilija u život, svemir i svet
Po profesiji je fizičar i već godinama snima filmove iz oblasti nauke jer ga je oduvek fascinirala njena moć da rasvetli sve što postoji u svemiru, od najsitnijih čestica koje postoje do izvanrednih predmeta kosmičkih razmera.
sr
09:50
Nauka kroz priče
Animirani serijal Nauka kroz priče dinamično i jasno predstavlja raznolike, inspirativne teme koje često predstavljaju zagonetke za širu javnost. Serijal gledaocima nudi više od takozvanih naučnih eksplejnera, koji su poslednjih godina doživeli ekspanziju na Jutjubu i društvenim mrežama.
sr
10:00
Studio znanja
Kad biste mogli, poput životinja koje imaju sposobnost mimikrije, da oponašate neke modele ponašanja kako bi živeli u boljem svetu, bili organizovaniji i uspešniji, koji bi to modeli bili i gde biste ih tražili? Mogućnosti je mnogo, a mi smo u ovonedeljnom Studiju znanja napravili izbor sačinjen od nekih zemalja i naroda na koje možemo da se ugledamo, zatim životinja koje mogu da nam budu uzor, modela obrazovanja koje bi trebalo da sledimo, a tražimo i odgovor na pitanje - zašto su nam uzori uopšte potrebni. Novitet u ovoj emisiji jeste što ćemo imati psihološkinju Marinu Videnović u ulozi komentatora. Ona će dati komentar za svaku oblast koju pređemo sa ostalim gostima. Prvi komentar sledi nakon razgovora sa ekonomistkinjom Marijom Maksimović, sa kojom ćemo pričati o karakteristikama Japana, ali i nekih drugih zemalja, na koje bismo u nekom smislu mogli da se ugledamo. Sa nama je i naša zlatna karatkistkinja Ivana Perović, sa kojom ćemo govoriti o uzorima u sportu. U drugom delu emisije, razgovaramo sa Aleksandrom Ćetkovićem sa Instituta za zoologiju, sa kojim ćemo pričati o socijalnim insektima - mravima, pčelama i termitima, koji su razvili vrlo uređene tzv. socijalne zajednice i imaju specifičan način funkcionisanja. Psihološkinja Marina će nam otkriti u kojoj meri je dobro da i ljudi budu disciplinovani kao što su nabrojani insekti. O tome na koji način učitelji, roditelji - svi odrasli, mogu da se ugledaju na decu i šta se sve od dece može naučiti, otkriće nam učiteljica Marija Milinović iz Edukativnog
sr
10:52
Svetski
Ne propustite zanimljive lekcije o najraznovrsnijim temama.
sr
11:03
Arhitektura danas
Kažu da kuće liče na ljude, a naselja i gradovi na porodice koje u njima žive. Kako arhitekta planira i osmišljava izgled kuće i prostora oko nje? Koliko je teško, ali i zanimlljivo, spojiti geometriju i umetnost, a da sve bude funkcionalno i upotrebljivo?
sr
11:30
Edu global
U nedeljnom magazinu Redakcije ekološkog programa čućete šta su mogućnosti najsavremenije mobilne mreže. Videćete prvu eksperimentalnu baznu stanicu koja je postavljena u Naučnom parku u Beogradu. O drugoj strani medalje 5G mreže govoriće naučnici iz Evropskog centra za vremensku prognozu u Engleskoj. Oni tvrde da ta mreža ometa njihov rad što može da izazove katastrofalne posledice naročito kada znamo koliko je važna blagovremena najava velkih nepogoda. Biće reči i o novom satelitu koji Švedska šalje u orbitu nakon osamnaest godina od lansiranja prvog satelita ove države. Saznaćete i kako se sa posledicama klimatskih promena bore stanovnici Fidžija koji su konstantno izloženi velikim opasnostima. Objavićemo i veliko sitraživanje Svetske zdravstvene organizacije koje dovodi u direktnu vezu težinu bebe na rođenju sa njenim kompletnim zdravstvenim stanjem, predisponiranim bolestima i potencijalnim problemima. Biće predstavljeni i konkretni rezultati višegodišnje studije Američke asocijacije onkologa koja se odnosi na uticaj ishrane na zdravstveno stanje obolelih od kancera dojke...
sr
12:00
Eko avantura
Prvi TV šou u Srbiji posvećen ekologiji! Nova sezona tv emisije Avantura Srbijaće u potpunosti biti posvećena ekologiji i očuvanju životne sredine. Avantura Srbija Eko zadržava dobri stari koncept emisije i takmičenja, ali se u celom serijalu bavi temom đubreta i zagađenja na drugačiji i zanimljiv način. U novoj Eko Avanturi gledaćete: tri ekipe, dva voditelja, i jednu čistiju zemlju! U avanturu kreću svi sa istim ciljem - da očiste Srbiju. Ekipa koja najviše ekološki dobrinese svojoj zemlji, više nego simbolično, dobija parče svoje zemlje. Ukratko, ekipa koja sakupi najviše djubreta - osvaja plac u srcu Srbije! Punih 30 dana ekipe će putovati po celoj Srbiji i čistiti đubre. Putovaće ekološki, bez zagađivanja životne sredine, kako bi podigli ekološku svest svih nas. Za početak, neće voziti na dizel, vež na struju.
sr
12:27
Srpska muzika kroz vekove
U seriji Srpska muzika kroz vekove, Obrazovno-naučnog programa, gledaoci mogu sagledati istoriju srpske muzike kao niz kulturnih pojava pod različitim okolnostima, još od vremena paganstva, prodora hrišćanstva, feudalnog doba, vizantijskih uticaja, turskog ropstva, muzike u Miloševoj kneževini, panslovenskog romantizma pa sve do prvih decenija XX veka kad konačno srpska muzika postaje deo globalnog mainstream-a.
sr
12:40
Promis
U serijalu otkrivamo kako određene vrste ćelija mogu pomoći u lečenju multiple skleroze i da li će fenomen srpske ramonde, biljke koja može da oživi nakon kiše ili zalivanja, pomoći u oporavku obolelih od neurodegenerativnih bolesti.
sr
12:52
Putevi rimskih imperatora
Specijalna emisija Putevi rimskih imperatora govori o rimskom kulturnom nasleđu na teritoriji Srbije i o gradovima koje su rimski imperatori podizali u 3. i 4. veku: Sirmijumu, Singidunumu, Viminacijumu, Naisusu i Caričinom gradu.
sr
13:30
Profesionalci
Serijal Profesionalci posvećen je ljudima različitih profesija koji su ostvarili izuzetne rezultate u svom poslu i postavili standarde u svojoj profesiji. Oni predstavljaju i inspiraciju svima koji žele da se bave njihovom profesijom. Gosti emisije Profesionalci govore o svojim počecima, karijeri, najvećim uspesima i neuspesima, profesionalnim principima kojih se pridržavaju, događajima iz svoje karijere koje nikada neće zaboraviti.
sr
14:00
Kina u fokusu
Dokumentarni serijal Kina u fokusu donosi priče i zanimljivosti iz najmnogoljudnije zemlje sveta.
sr
14:30
Srpski akademici
Srpska akademija nauka i umetnosti je institucija koja postoji 181 godinu. Tokom istorije, SANU je imala skoro 1500 članova. Ko su srpski akademici danas? U novom serijalu dvadeset srpskih akademika govori o izazovima profesija kojima se bave. Odgovaraju nam kako je izgledalo njihovo profesionalno uzrastanje i kada je donošenje odluka suštinska tegoba.
sr
15:00
Vodič Džima Al-Kalilija u život, svemir i svet
Po profesiji je fizičar i već godinama snima filmove iz oblasti nauke jer ga je oduvek fascinirala njena moć da rasvetli sve što postoji u svemiru, od najsitnijih čestica koje postoje do izvanrednih predmeta kosmičkih razmera.
79%
sr
15:50
Nauka kroz priče
Animirani serijal Nauka kroz priče dinamično i jasno predstavlja raznolike, inspirativne teme koje često predstavljaju zagonetke za širu javnost. Serijal gledaocima nudi više od takozvanih naučnih eksplejnera, koji su poslednjih godina doživeli ekspanziju na Jutjubu i društvenim mrežama.
sr
16:00
Studio znanja
Kad biste mogli, poput životinja koje imaju sposobnost mimikrije, da oponašate neke modele ponašanja kako bi živeli u boljem svetu, bili organizovaniji i uspešniji, koji bi to modeli bili i gde biste ih tražili? Mogućnosti je mnogo, a mi smo u ovonedeljnom Studiju znanja napravili izbor sačinjen od nekih zemalja i naroda na koje možemo da se ugledamo, zatim životinja koje mogu da nam budu uzor, modela obrazovanja koje bi trebalo da sledimo, a tražimo i odgovor na pitanje - zašto su nam uzori uopšte potrebni. Novitet u ovoj emisiji jeste što ćemo imati psihološkinju Marinu Videnović u ulozi komentatora. Ona će dati komentar za svaku oblast koju pređemo sa ostalim gostima. Prvi komentar sledi nakon razgovora sa ekonomistkinjom Marijom Maksimović, sa kojom ćemo pričati o karakteristikama Japana, ali i nekih drugih zemalja, na koje bismo u nekom smislu mogli da se ugledamo. Sa nama je i naša zlatna karatkistkinja Ivana Perović, sa kojom ćemo govoriti o uzorima u sportu. U drugom delu emisije, razgovaramo sa Aleksandrom Ćetkovićem sa Instituta za zoologiju, sa kojim ćemo pričati o socijalnim insektima - mravima, pčelama i termitima, koji su razvili vrlo uređene tzv. socijalne zajednice i imaju specifičan način funkcionisanja. Psihološkinja Marina će nam otkriti u kojoj meri je dobro da i ljudi budu disciplinovani kao što su nabrojani insekti. O tome na koji način učitelji, roditelji - svi odrasli, mogu da se ugledaju na decu i šta se sve od dece može naučiti, otkriće nam učiteljica Marija Milinović iz Edukativnog
sr
16:52
Svetski
Ne propustite zanimljive lekcije o najraznovrsnijim temama.
sr
17:03
Arhitektura danas
Kažu da kuće liče na ljude, a naselja i gradovi na porodice koje u njima žive. Kako arhitekta planira i osmišljava izgled kuće i prostora oko nje? Koliko je teško, ali i zanimlljivo, spojiti geometriju i umetnost, a da sve bude funkcionalno i upotrebljivo?
sr
17:30
Edu global
U nedeljnom magazinu Redakcije ekološkog programa čućete šta su mogućnosti najsavremenije mobilne mreže. Videćete prvu eksperimentalnu baznu stanicu koja je postavljena u Naučnom parku u Beogradu. O drugoj strani medalje 5G mreže govoriće naučnici iz Evropskog centra za vremensku prognozu u Engleskoj. Oni tvrde da ta mreža ometa njihov rad što može da izazove katastrofalne posledice naročito kada znamo koliko je važna blagovremena najava velkih nepogoda. Biće reči i o novom satelitu koji Švedska šalje u orbitu nakon osamnaest godina od lansiranja prvog satelita ove države. Saznaćete i kako se sa posledicama klimatskih promena bore stanovnici Fidžija koji su konstantno izloženi velikim opasnostima. Objavićemo i veliko sitraživanje Svetske zdravstvene organizacije koje dovodi u direktnu vezu težinu bebe na rođenju sa njenim kompletnim zdravstvenim stanjem, predisponiranim bolestima i potencijalnim problemima. Biće predstavljeni i konkretni rezultati višegodišnje studije Američke asocijacije onkologa koja se odnosi na uticaj ishrane na zdravstveno stanje obolelih od kancera dojke...
sr
18:00
Kina, priča o porcelanu
Istraživači i putopisci su bili fascinirani kineskim porcelanom, jer pored besprekornog kvaliteta, za proizvođače je izuzetno važan dizajn predmeta koji su uvek osmišljavali vrhunski umetnici. Skoro svaki materijal tokom vremena propada, samo porcelan ostaje večno, a Kinezi su vekovima usavršavali tehnike njegovog pečenja, ukrašavanja i glaziranja. Najfiniji porcelan u Kini - stil džun, pravljen je u vreme dinastije Sung. Elegancija, prefinjenost, jedinstven kolorit nežnih tonova, krase ta remek-dela.
sr
18:50
Sitnice svakodnevnice
Kratke TV priče koje treba da nas podsete na sve one sitnice koje to možda i nisu jer nam mogu ili zagorčati ili ulepšati život što često zavisi od nas samih.
sr
18:54
Neobično o biljkama
U seriji (Ne)obično o biljkama, iz ciklusa Biljke u narodnoj poeziji, stručni saradnik botaničke bašte Jevremovac, Jasmina Bjelić-Mesaroš, govori o biljkama koje je narodna tradicija povezivala sa nebom i bogovima.
sr
19:10
Istorija nauke
Nikola Tesla (1856-1943) jedan od najblistavijih umova u svetu, koji je čovečanstvu poklonio epohalne izume. Uveo je svet u električno doba, osmislio indukcioni motor, naizmeničnu struju, lasersku i radarsku tehnologiju, daljinsko upravljanje, bežičnu komunikaciju, električne automobile i mnoštvo drugih čudesnih otkrića. Genijalnu ideju o obrtnom magnetnom polju, do tada nepoznatom u nauci, oživeo je u tamošnjem gradskom parku, gde je viziju modela crtao štapom u pesku. Tragajući za boljim uslovima za rad uputio se u Pariz, gde je u kompaniji Tomasa Edisona izrađivao projekte za dinamo mašine. U Strazburu je 1883. godine konstruisao prototip indukcionog motora. Budući da u Evropi niko nije bio zainteresovan za takav izum, Tesla je otišao u Ameriku, da usavršava dinamo mašine. Nekoliko godina rada naučnik je posvetio sistemu polifaznih naizmeničnih struja. Džordž Vestinghaus, vođen poslovnom logikom i izumiteljskom radoznalošću, otkupio je četrdesetak Teslinih patenata i odlučio da u Americi uspostavi novi strujni sistem... Gospodar munja, pesnik elektriciteta, genije koji je osvetlio svet, tvorac 700 patenata i pronalazaka, blizu 40.000 dokumenata nemerljive naučne vrednosti, nagrađen je Edisonovom medaljom, i počastvovan priznanjem - da jedinica za merenje gustine magnetnog polja nosi naziv - Tesla. Emisija je rađena u dokumentarističkom maniru i u formi bibliotečke odrednice sažima životni put i delo ovog velikana nauke.
sr
19:20
Očima prirode
Pećine - lepota koja za sva vremena počiva u mraku, večna igra prirode i kamena u kojoj nema pobednika, a ni pobeđenog. Iskonska želja čoveka da upozna skriveni prostor ukrašen detaljima, formom i harmonijom boja. U današnjoj emisiji priča o Rajkovoj pećini. Mnogi dele mišljenje geologa da je jedna od najlepših u Srbiji, često je nazivaju Homoljskom lepoticom, a nalazi se u blizini Majdanpeka i krije večnu tajnu o srpskom Robinu Hudu. Neobičnu lepotu skriva i Resavska pećina sa svojim poznatim dvoranama stalaktita i stalagmita, sa Predvorjem istorije, gde su pronađeni arheološki artefakti. U emisiji i zanimljivosti iz Gornjačke klisure i manastiru Gornjak, Vrelu Žagubica, Vodopadu Veliki Buk, i drugim prirodnim lepotama istočne Srbije.
sr
19:33
Zeleni časovnik
Pratite emisiju Zeleni časovnik, posvećenu temama o prirodi, ekologiji, o uzgoju i očuvanju biljnih i životinjskih vrsta.
sr
20:00
Zalogaj Kine
Ovaj dokumentarni serijal na najlepši način predstavlja kinesku hranu. Kineska hrana nadilazi okvire kulinarstva, dajući još jedno, novo, viđenje kineske civilizacije. Serijal je, nakon emitovanja, dobio visoku ocenu publike, i proglašen je za jedan od deset najuticajnijih dokumentaraca u Kini 2018. i 2019. godine.
sr
20:50
Hemija razbija mitove
Ako ste čuli (i poverovali) da je nešto dobro samo zato što dolazi iz prirode, da je jako dobro za vaše zdravlje da jedete samo sirovu hranu, ne pijete mleko ali da uzimate zeolit ili petrolej ili čist limunov sok našte srca, razmislite još jednom. Ovakve tvrdnje, od kojih nas deli samo par klikova na internet pretraživačima, nauka nije potvrdila. Među njima ima i opasnih. Zablude umeju da uzmu danak- u zdravlju, međuljudskim odnosima, novcu. Neke od njih raskrinkavamo uz pomoć dr Zorana Vujčića, profesora Hemijskog fakulteta u Beogradu, i Spasoja i Stanoja Hemića, velikih obožavaoca istine i interneta.
sr
21:03
Dekodiranje nauke
Savremeni način života sa sobom nosi užurbanost, brigu i stres. Premalo je vremena za razbibrigu i opuštanje. Usled toga u našem organizmu dolazi do neravnoteže, koja se najčešće prvo javlja kao blaži psihički poremećaj, a kasnije u zavisnosti od dužine i inteziteta disbalansa, kao teži psihički, ali i somatski poremećaj. Oni mogu ozbiljno narušiti život osobe, a često ostaju nedovoljno prepoznati i lečeni.
sr
21:32
Teslin narod
Kroz priče istaknutih Srba pored Nikole Tesle i Mihajla Pupina, upoznaćete i trostrukog dobitnika Pulicerove nagrade Volta Bogdanića, Gordanu Vunjak Novaković, jedinu ženu člana Njujorške Akademije nauka, srpske inženjere tvorce Apolo programa, legendarne Oskarovce Karla Maldena, Stiva Tešića, Pitera Bogdanovića i mnoge druge čije je ime utkano u istoriju. U filmu se može čuti priča o prvom Srbinu u Americi Džordžu Fišeru (Đorđu Šagiću) koga su spasili ribari po kojima je nazvan, a čije ime se nalazi u Livingstonovoj knjizi 100 znamenitih Amerikanaca, ali i zanimljivosti poput one da je čuvena Dži Aj Džo igračka napravljena po uzoru na jednog srpskog heroja Mihajla Pejića. Teslin narod rađen je u produkciji Optimistic filma i RTS-a, na inicijativu Tesla Science Foundation iz Filadelfije, a serijal su podržali Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije, Ambasada SAD u Beogradu i Savet za kreativne industrije predsednice Vlade Ane Brnabić. U serijalu se pojavljuje preko 70 istaknutih Srba koji su svojim radom i dostignućima obeležili Sjedinjene Američke Države.
sr
22:00
Naučni portal
Ako želite da čujete novosti iz sveta nauke, razotkrijete mitove ili istražite naučnu stranu svakodnevnih pojava, onda je vreme da zajedno krenemo u Naučni portalˮ. Pažljivo ćemo pratiti dešavanja u svetu nauke a aktuelne teme posmatrati iz naučnog ugla.
sr
22:30
13 nemogućih
Većina naših nadrealisti je tokom Prvog svetskog rata bila u grupi od četiri hiljade đaka koji su poslati u Francusku i Švajcarsku na školovanje. Tamo se upoznaju sa najmodernijim umetničkim i političkim idejama i potom formiraju svoju nadrealističku grupu. Serija prati njihov put od marginalizovanih stvaralaca i pobunjenika, preko aktivizma i angažovanja, pre i tokom Drugog svetskog rata, do vodećih pozicija u vlasti i društvu nakon 1945. godine.
sr
23:00
Put u budućnost
Na kraju druge sezone Puta u budućnost, postavljamo mitsko pitanje - kuda dalje? Odgovora, naravno, nema, ali ćemo se poigrati mogućnostima. Da li se umetnički izraz menja u skladu sa vremenom u kom umetnost nastaje? Pronalaze li umetnici inspiraciju u modernim tehnologijama i svetu gejminga? O ovome govore Andreas Lang, kurator Muzeja računarskih igara iz Berlina, Aljoša Begrič iz Rimini protokola, Takaši Kudo, direktor komunikacija teamLab kolektiva iz Tokija i Kenići Katagiši, iz kompanije Dmm games. Prvotimci iz lige velikih svetskih umetnika - Bil Viola i Marina Abramović - pokazuju nam mogući pravac puta u budućnost.
sr
23:30
Nekada davno - srpske narodne bajke
Daj mi vode, reče nepoznati čovek okovan u bure. U sledeći mah on probi okove i izleti iz njih. Je li on čovek? Kakva je njegova priroda? Je li smrtan? Zašto se u našoj bajci zove Baš Čelik? Zašto ne smemo ulaziti u zabranjenu sobu? Kakva je simbolika zabrana i kršenja zabrana u bajkama? Zbog čega ih junaci krše i sa čime se tako suočavaju?
sr

TV-gids - dinsdag, 14-05-24

00:00
Kina, priča o porcelanu
Istraživači i putopisci su bili fascinirani kineskim porcelanom, jer pored besprekornog kvaliteta, za proizvođače je izuzetno važan dizajn predmeta koji su uvek osmišljavali vrhunski umetnici. Skoro svaki materijal tokom vremena propada, samo porcelan ostaje večno, a Kinezi su vekovima usavršavali tehnike njegovog pečenja, ukrašavanja i glaziranja. Najfiniji porcelan u Kini - stil džun, pravljen je u vreme dinastije Sung. Elegancija, prefinjenost, jedinstven kolorit nežnih tonova, krase ta remek-dela.
sr
00:50
Sitnice svakodnevnice
Kratke TV priče koje treba da nas podsete na sve one sitnice koje to možda i nisu jer nam mogu ili zagorčati ili ulepšati život što često zavisi od nas samih.
sr
00:54
Neobično o biljkama
U seriji (Ne)obično o biljkama, iz ciklusa Biljke u narodnoj poeziji, stručni saradnik botaničke bašte Jevremovac, Jasmina Bjelić-Mesaroš, govori o biljkama koje je narodna tradicija povezivala sa nebom i bogovima.
sr
01:10
Istorija nauke
Nikola Tesla (1856-1943) jedan od najblistavijih umova u svetu, koji je čovečanstvu poklonio epohalne izume. Uveo je svet u električno doba, osmislio indukcioni motor, naizmeničnu struju, lasersku i radarsku tehnologiju, daljinsko upravljanje, bežičnu komunikaciju, električne automobile i mnoštvo drugih čudesnih otkrića. Genijalnu ideju o obrtnom magnetnom polju, do tada nepoznatom u nauci, oživeo je u tamošnjem gradskom parku, gde je viziju modela crtao štapom u pesku. Tragajući za boljim uslovima za rad uputio se u Pariz, gde je u kompaniji Tomasa Edisona izrađivao projekte za dinamo mašine. U Strazburu je 1883. godine konstruisao prototip indukcionog motora. Budući da u Evropi niko nije bio zainteresovan za takav izum, Tesla je otišao u Ameriku, da usavršava dinamo mašine. Nekoliko godina rada naučnik je posvetio sistemu polifaznih naizmeničnih struja. Džordž Vestinghaus, vođen poslovnom logikom i izumiteljskom radoznalošću, otkupio je četrdesetak Teslinih patenata i odlučio da u Americi uspostavi novi strujni sistem... Gospodar munja, pesnik elektriciteta, genije koji je osvetlio svet, tvorac 700 patenata i pronalazaka, blizu 40.000 dokumenata nemerljive naučne vrednosti, nagrađen je Edisonovom medaljom, i počastvovan priznanjem - da jedinica za merenje gustine magnetnog polja nosi naziv - Tesla. Emisija je rađena u dokumentarističkom maniru i u formi bibliotečke odrednice sažima životni put i delo ovog velikana nauke.
sr
01:20
Očima prirode
Pećine - lepota koja za sva vremena počiva u mraku, večna igra prirode i kamena u kojoj nema pobednika, a ni pobeđenog. Iskonska želja čoveka da upozna skriveni prostor ukrašen detaljima, formom i harmonijom boja. U današnjoj emisiji priča o Rajkovoj pećini. Mnogi dele mišljenje geologa da je jedna od najlepših u Srbiji, često je nazivaju Homoljskom lepoticom, a nalazi se u blizini Majdanpeka i krije večnu tajnu o srpskom Robinu Hudu. Neobičnu lepotu skriva i Resavska pećina sa svojim poznatim dvoranama stalaktita i stalagmita, sa Predvorjem istorije, gde su pronađeni arheološki artefakti. U emisiji i zanimljivosti iz Gornjačke klisure i manastiru Gornjak, Vrelu Žagubica, Vodopadu Veliki Buk, i drugim prirodnim lepotama istočne Srbije.
sr
01:33
Zeleni časovnik
Pratite emisiju Zeleni časovnik, posvećenu temama o prirodi, ekologiji, o uzgoju i očuvanju biljnih i životinjskih vrsta.
sr
02:00
Zalogaj Kine
Ovaj dokumentarni serijal na najlepši način predstavlja kinesku hranu. Kineska hrana nadilazi okvire kulinarstva, dajući još jedno, novo, viđenje kineske civilizacije. Serijal je, nakon emitovanja, dobio visoku ocenu publike, i proglašen je za jedan od deset najuticajnijih dokumentaraca u Kini 2018. i 2019. godine.
sr
02:50
Hemija razbija mitove
Ako ste čuli (i poverovali) da je nešto dobro samo zato što dolazi iz prirode, da je jako dobro za vaše zdravlje da jedete samo sirovu hranu, ne pijete mleko ali da uzimate zeolit ili petrolej ili čist limunov sok našte srca, razmislite još jednom. Ovakve tvrdnje, od kojih nas deli samo par klikova na internet pretraživačima, nauka nije potvrdila. Među njima ima i opasnih. Zablude umeju da uzmu danak- u zdravlju, međuljudskim odnosima, novcu. Neke od njih raskrinkavamo uz pomoć dr Zorana Vujčića, profesora Hemijskog fakulteta u Beogradu, i Spasoja i Stanoja Hemića, velikih obožavaoca istine i interneta.
sr
03:03
Dekodiranje nauke
Savremeni način života sa sobom nosi užurbanost, brigu i stres. Premalo je vremena za razbibrigu i opuštanje. Usled toga u našem organizmu dolazi do neravnoteže, koja se najčešće prvo javlja kao blaži psihički poremećaj, a kasnije u zavisnosti od dužine i inteziteta disbalansa, kao teži psihički, ali i somatski poremećaj. Oni mogu ozbiljno narušiti život osobe, a često ostaju nedovoljno prepoznati i lečeni.
sr
03:32
Teslin narod
Kroz priče istaknutih Srba pored Nikole Tesle i Mihajla Pupina, upoznaćete i trostrukog dobitnika Pulicerove nagrade Volta Bogdanića, Gordanu Vunjak Novaković, jedinu ženu člana Njujorške Akademije nauka, srpske inženjere tvorce Apolo programa, legendarne Oskarovce Karla Maldena, Stiva Tešića, Pitera Bogdanovića i mnoge druge čije je ime utkano u istoriju. U filmu se može čuti priča o prvom Srbinu u Americi Džordžu Fišeru (Đorđu Šagiću) koga su spasili ribari po kojima je nazvan, a čije ime se nalazi u Livingstonovoj knjizi 100 znamenitih Amerikanaca, ali i zanimljivosti poput one da je čuvena Dži Aj Džo igračka napravljena po uzoru na jednog srpskog heroja Mihajla Pejića. Teslin narod rađen je u produkciji Optimistic filma i RTS-a, na inicijativu Tesla Science Foundation iz Filadelfije, a serijal su podržali Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije, Ambasada SAD u Beogradu i Savet za kreativne industrije predsednice Vlade Ane Brnabić. U serijalu se pojavljuje preko 70 istaknutih Srba koji su svojim radom i dostignućima obeležili Sjedinjene Američke Države.
sr
04:00
Naučni portal
Ako želite da čujete novosti iz sveta nauke, razotkrijete mitove ili istražite naučnu stranu svakodnevnih pojava, onda je vreme da zajedno krenemo u Naučni portalˮ. Pažljivo ćemo pratiti dešavanja u svetu nauke a aktuelne teme posmatrati iz naučnog ugla.
sr
04:30
13 nemogućih
Većina naših nadrealisti je tokom Prvog svetskog rata bila u grupi od četiri hiljade đaka koji su poslati u Francusku i Švajcarsku na školovanje. Tamo se upoznaju sa najmodernijim umetničkim i političkim idejama i potom formiraju svoju nadrealističku grupu. Serija prati njihov put od marginalizovanih stvaralaca i pobunjenika, preko aktivizma i angažovanja, pre i tokom Drugog svetskog rata, do vodećih pozicija u vlasti i društvu nakon 1945. godine.
sr
05:00
Put u budućnost
Na kraju druge sezone Puta u budućnost, postavljamo mitsko pitanje - kuda dalje? Odgovora, naravno, nema, ali ćemo se poigrati mogućnostima. Da li se umetnički izraz menja u skladu sa vremenom u kom umetnost nastaje? Pronalaze li umetnici inspiraciju u modernim tehnologijama i svetu gejminga? O ovome govore Andreas Lang, kurator Muzeja računarskih igara iz Berlina, Aljoša Begrič iz Rimini protokola, Takaši Kudo, direktor komunikacija teamLab kolektiva iz Tokija i Kenići Katagiši, iz kompanije Dmm games. Prvotimci iz lige velikih svetskih umetnika - Bil Viola i Marina Abramović - pokazuju nam mogući pravac puta u budućnost.
sr
05:30
Nekada davno - srpske narodne bajke
Daj mi vode, reče nepoznati čovek okovan u bure. U sledeći mah on probi okove i izleti iz njih. Je li on čovek? Kakva je njegova priroda? Je li smrtan? Zašto se u našoj bajci zove Baš Čelik? Zašto ne smemo ulaziti u zabranjenu sobu? Kakva je simbolika zabrana i kršenja zabrana u bajkama? Zbog čega ih junaci krše i sa čime se tako suočavaju?
sr
06:00
Kina, priča o porcelanu
Istraživači i putopisci bili su fascinirani kineskim porcelanom, jer, pored besprekornog kvaliteta, za proizvođače je izuzetno važan dizajn predmeta. Kinezi su vekovima usavršavali tehnike pečenja, ukrašavanja i glaziranja porcelana, pa je, možda zato, kineski porcelan postojan vekovima. Najfiniji porcelan u Kini - stil džun, pravljen je u vreme dinastije Sung. Ta remek-dela krase elegancija, prefinjenost i jedinstven kolorit nežnih tonova.
sr
06:50
Sitnice svakodnevnice
Kratke TV priče koje treba da nas podsete na sve one sitnice koje to možda i nisu jer nam mogu ili zagorčati ili ulepšati život što često zavisi od nas samih.
sr
06:54
Neobično o biljkama
U seriji (Ne)obično o biljkama, iz ciklusa Biljke u narodnoj poeziji, stručni saradnik botaničke bašte Jevremovac, Jasmina Bjelić-Mesaroš, govori o biljkama koje je narodna tradicija povezivala sa nebom i bogovima.
sr
07:10
Istorija nauke
Nikola Tesla (1856-1943) jedan od najblistavijih umova u svetu, koji je čovečanstvu poklonio epohalne izume. Uveo je svet u električno doba, osmislio indukcioni motor, naizmeničnu struju, lasersku i radarsku tehnologiju, daljinsko upravljanje, bežičnu komunikaciju, električne automobile i mnoštvo drugih čudesnih otkrića. Genijalnu ideju o obrtnom magnetnom polju, do tada nepoznatom u nauci, oživeo je u tamošnjem gradskom parku, gde je viziju modela crtao štapom u pesku. Tragajući za boljim uslovima za rad uputio se u Pariz, gde je u kompaniji Tomasa Edisona izrađivao projekte za dinamo mašine. U Strazburu je 1883. godine konstruisao prototip indukcionog motora. Budući da u Evropi niko nije bio zainteresovan za takav izum, Tesla je otišao u Ameriku, da usavršava dinamo mašine. Nekoliko godina rada naučnik je posvetio sistemu polifaznih naizmeničnih struja. Džordž Vestinghaus, vođen poslovnom logikom i izumiteljskom radoznalošću, otkupio je četrdesetak Teslinih patenata i odlučio da u Americi uspostavi novi strujni sistem... Gospodar munja, pesnik elektriciteta, genije koji je osvetlio svet, tvorac 700 patenata i pronalazaka, blizu 40.000 dokumenata nemerljive naučne vrednosti, nagrađen je Edisonovom medaljom, i počastvovan priznanjem - da jedinica za merenje gustine magnetnog polja nosi naziv - Tesla. Emisija je rađena u dokumentarističkom maniru i u formi bibliotečke odrednice sažima životni put i delo ovog velikana nauke.
sr
07:20
Očima prirode
Pećine - lepota koja za sva vremena počiva u mraku, večna igra prirode i kamena u kojoj nema pobednika, a ni pobeđenog. Iskonska želja čoveka da upozna skriveni prostor ukrašen detaljima, formom i harmonijom boja. U današnjoj emisiji priča o Rajkovoj pećini. Mnogi dele mišljenje geologa da je jedna od najlepših u Srbiji, često je nazivaju Homoljskom lepoticom, a nalazi se u blizini Majdanpeka i krije večnu tajnu o srpskom Robinu Hudu. Neobičnu lepotu skriva i Resavska pećina sa svojim poznatim dvoranama stalaktita i stalagmita, sa Predvorjem istorije, gde su pronađeni arheološki artefakti. U emisiji i zanimljivosti iz Gornjačke klisure i manastiru Gornjak, Vrelu Žagubica, Vodopadu Veliki Buk, i drugim prirodnim lepotama istočne Srbije.
sr
07:33
Zeleni časovnik
U novoj epizodi serijala Zeleni časovnik gledaoci će moći da saznaju šta su naučnici utvrdili o inteligenciji hobotnica, koja životinja se koristi kao pouzdan test za utvrđivanje trudnoće i zašto vilinski konjici spadaju u rekordere po brzini leta. Takođe, dajemo i najnovije informacije o brojnosti beloglavih supova u našoj zemlji.
sr
08:00
Zalogaj Kine
Ovaj dokumentarni serijal na najlepši način predstavlja kinesku hranu. Kineska hrana nadilazi okvire kulinarstva, dajući još jedno, novo, viđenje kineske civilizacije. Serijal je, nakon emitovanja, dobio visoku ocenu publike, i proglašen je za jedan od deset najuticajnijih dokumentaraca u Kini 2018. i 2019. godine.
sr
08:50
Hemija razbija mitove
Ako ste čuli (i poverovali) da je nešto dobro samo zato što dolazi iz prirode, da je jako dobro za vaše zdravlje da jedete samo sirovu hranu, ne pijete mleko ali da uzimate zeolit ili petrolej ili čist limunov sok našte srca, razmislite još jednom. Ovakve tvrdnje, od kojih nas deli samo par klikova na internet pretraživačima, nauka nije potvrdila. Među njima ima i opasnih. Zablude umeju da uzmu danak- u zdravlju, međuljudskim odnosima, novcu. Neke od njih raskrinkavamo uz pomoć dr Zorana Vujčića, profesora Hemijskog fakulteta u Beogradu, i Spasoja i Stanoja Hemića, velikih obožavaoca istine i interneta.
sr
09:03
Dekodiranje nauke
Savremeni način života sa sobom nosi užurbanost, brigu i stres. Premalo je vremena za razbibrigu i opuštanje. Usled toga u našem organizmu dolazi do neravnoteže, koja se najčešće prvo javlja kao blaži psihički poremećaj, a kasnije u zavisnosti od dužine i inteziteta disbalansa, kao teži psihički, ali i somatski poremećaj. Oni mogu ozbiljno narušiti život osobe, a često ostaju nedovoljno prepoznati i lečeni.
sr
09:32
Teslin narod
Kroz priče istaknutih Srba pored Nikole Tesle i Mihajla Pupina, upoznaćete i trostrukog dobitnika Pulicerove nagrade Volta Bogdanića, Gordanu Vunjak Novaković, jedinu ženu člana Njujorške Akademije nauka, srpske inženjere tvorce Apolo programa, legendarne Oskarovce Karla Maldena, Stiva Tešića, Pitera Bogdanovića i mnoge druge čije je ime utkano u istoriju. U filmu se može čuti priča o prvom Srbinu u Americi Džordžu Fišeru (Đorđu Šagiću) koga su spasili ribari po kojima je nazvan, a čije ime se nalazi u Livingstonovoj knjizi 100 znamenitih Amerikanaca, ali i zanimljivosti poput one da je čuvena Dži Aj Džo igračka napravljena po uzoru na jednog srpskog heroja Mihajla Pejića. Teslin narod rađen je u produkciji Optimistic filma i RTS-a, na inicijativu Tesla Science Foundation iz Filadelfije, a serijal su podržali Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije, Ambasada SAD u Beogradu i Savet za kreativne industrije predsednice Vlade Ane Brnabić. U serijalu se pojavljuje preko 70 istaknutih Srba koji su svojim radom i dostignućima obeležili Sjedinjene Američke Države.
sr
10:00
Naučni portal
Ako želite da čujete novosti iz sveta nauke, razotkrijete mitove ili istražite naučnu stranu svakodnevnih pojava, onda je vreme da zajedno krenemo u Naučni portalˮ. Pažljivo ćemo pratiti dešavanja u svetu nauke a aktuelne teme posmatrati iz naučnog ugla.
sr
10:30
13 nemogućih
Većina naših nadrealisti je tokom Prvog svetskog rata bila u grupi od četiri hiljade đaka koji su poslati u Francusku i Švajcarsku na školovanje. Tamo se upoznaju sa najmodernijim umetničkim i političkim idejama i potom formiraju svoju nadrealističku grupu. Serija prati njihov put od marginalizovanih stvaralaca i pobunjenika, preko aktivizma i angažovanja, pre i tokom Drugog svetskog rata, do vodećih pozicija u vlasti i društvu nakon 1945. godine.
sr
11:00
Put u budućnost
Na kraju druge sezone Puta u budućnost, postavljamo mitsko pitanje - kuda dalje? Odgovora, naravno, nema, ali ćemo se poigrati mogućnostima. Da li se umetnički izraz menja u skladu sa vremenom u kom umetnost nastaje? Pronalaze li umetnici inspiraciju u modernim tehnologijama i svetu gejminga? O ovome govore Andreas Lang, kurator Muzeja računarskih igara iz Berlina, Aljoša Begrič iz Rimini protokola, Takaši Kudo, direktor komunikacija teamLab kolektiva iz Tokija i Kenići Katagiši, iz kompanije Dmm games. Prvotimci iz lige velikih svetskih umetnika - Bil Viola i Marina Abramović - pokazuju nam mogući pravac puta u budućnost.
sr
11:30
Nekada davno - srpske narodne bajke
Daj mi vode, reče nepoznati čovek okovan u bure. U sledeći mah on probi okove i izleti iz njih. Je li on čovek? Kakva je njegova priroda? Je li smrtan? Zašto se u našoj bajci zove Baš Čelik? Zašto ne smemo ulaziti u zabranjenu sobu? Kakva je simbolika zabrana i kršenja zabrana u bajkama? Zbog čega ih junaci krše i sa čime se tako suočavaju?
sr
12:00
Kina, priča o porcelanu
Istraživači i putopisci bili su fascinirani kineskim porcelanom, jer, pored besprekornog kvaliteta, za proizvođače je izuzetno važan dizajn predmeta. Kinezi su vekovima usavršavali tehnike pečenja, ukrašavanja i glaziranja porcelana, pa je, možda zato, kineski porcelan postojan vekovima. Najfiniji porcelan u Kini - stil džun, pravljen je u vreme dinastije Sung. Ta remek-dela krase elegancija, prefinjenost i jedinstven kolorit nežnih tonova.
sr
12:50
Sitnice svakodnevnice
Kratke TV priče koje treba da nas podsete na sve one sitnice koje to možda i nisu jer nam mogu ili zagorčati ili ulepšati život što često zavisi od nas samih.
sr
12:54
Neobično o biljkama
U seriji (Ne)obično o biljkama, iz ciklusa Biljke u narodnoj poeziji, stručni saradnik botaničke bašte Jevremovac, Jasmina Bjelić-Mesaroš, govori o biljkama koje je narodna tradicija povezivala sa nebom i bogovima.
sr
13:10
Istorija nauke
Nikola Tesla (1856-1943) jedan od najblistavijih umova u svetu, koji je čovečanstvu poklonio epohalne izume. Uveo je svet u električno doba, osmislio indukcioni motor, naizmeničnu struju, lasersku i radarsku tehnologiju, daljinsko upravljanje, bežičnu komunikaciju, električne automobile i mnoštvo drugih čudesnih otkrića. Genijalnu ideju o obrtnom magnetnom polju, do tada nepoznatom u nauci, oživeo je u tamošnjem gradskom parku, gde je viziju modela crtao štapom u pesku. Tragajući za boljim uslovima za rad uputio se u Pariz, gde je u kompaniji Tomasa Edisona izrađivao projekte za dinamo mašine. U Strazburu je 1883. godine konstruisao prototip indukcionog motora. Budući da u Evropi niko nije bio zainteresovan za takav izum, Tesla je otišao u Ameriku, da usavršava dinamo mašine. Nekoliko godina rada naučnik je posvetio sistemu polifaznih naizmeničnih struja. Džordž Vestinghaus, vođen poslovnom logikom i izumiteljskom radoznalošću, otkupio je četrdesetak Teslinih patenata i odlučio da u Americi uspostavi novi strujni sistem... Gospodar munja, pesnik elektriciteta, genije koji je osvetlio svet, tvorac 700 patenata i pronalazaka, blizu 40.000 dokumenata nemerljive naučne vrednosti, nagrađen je Edisonovom medaljom, i počastvovan priznanjem - da jedinica za merenje gustine magnetnog polja nosi naziv - Tesla. Emisija je rađena u dokumentarističkom maniru i u formi bibliotečke odrednice sažima životni put i delo ovog velikana nauke.
sr
13:20
Očima prirode
Pećine - lepota koja za sva vremena počiva u mraku, večna igra prirode i kamena u kojoj nema pobednika, a ni pobeđenog. Iskonska želja čoveka da upozna skriveni prostor ukrašen detaljima, formom i harmonijom boja. U današnjoj emisiji priča o Rajkovoj pećini. Mnogi dele mišljenje geologa da je jedna od najlepših u Srbiji, često je nazivaju Homoljskom lepoticom, a nalazi se u blizini Majdanpeka i krije večnu tajnu o srpskom Robinu Hudu. Neobičnu lepotu skriva i Resavska pećina sa svojim poznatim dvoranama stalaktita i stalagmita, sa Predvorjem istorije, gde su pronađeni arheološki artefakti. U emisiji i zanimljivosti iz Gornjačke klisure i manastiru Gornjak, Vrelu Žagubica, Vodopadu Veliki Buk, i drugim prirodnim lepotama istočne Srbije.
sr
13:33
Zeleni časovnik
Pratite emisiju Zeleni časovnik, posvećenu temama o prirodi, ekologiji, o uzgoju i očuvanju biljnih i životinjskih vrsta.
sr
14:00
Zalogaj Kine
Ovaj dokumentarni serijal na najlepši način predstavlja kinesku hranu. Kineska hrana nadilazi okvire kulinarstva, dajući još jedno, novo, viđenje kineske civilizacije. Serijal je, nakon emitovanja, dobio visoku ocenu publike, i proglašen je za jedan od deset najuticajnijih dokumentaraca u Kini 2018. i 2019. godine.
sr
14:50
Hemija razbija mitove
Ako ste čuli (i poverovali) da je nešto dobro samo zato što dolazi iz prirode, da je jako dobro za vaše zdravlje da jedete samo sirovu hranu, ne pijete mleko ali da uzimate zeolit ili petrolej ili čist limunov sok našte srca, razmislite još jednom. Ovakve tvrdnje, od kojih nas deli samo par klikova na internet pretraživačima, nauka nije potvrdila. Među njima ima i opasnih. Zablude umeju da uzmu danak- u zdravlju, međuljudskim odnosima, novcu. Neke od njih raskrinkavamo uz pomoć dr Zorana Vujčića, profesora Hemijskog fakulteta u Beogradu, i Spasoja i Stanoja Hemića, velikih obožavaoca istine i interneta.
sr
15:03
Dekodiranje nauke
Savremeni način života sa sobom nosi užurbanost, brigu i stres. Premalo je vremena za razbibrigu i opuštanje. Usled toga u našem organizmu dolazi do neravnoteže, koja se najčešće prvo javlja kao blaži psihički poremećaj, a kasnije u zavisnosti od dužine i inteziteta disbalansa, kao teži psihički, ali i somatski poremećaj. Oni mogu ozbiljno narušiti život osobe, a često ostaju nedovoljno prepoznati i lečeni.
sr
15:32
Teslin narod
Kroz priče istaknutih Srba pored Nikole Tesle i Mihajla Pupina, upoznaćete i trostrukog dobitnika Pulicerove nagrade Volta Bogdanića, Gordanu Vunjak Novaković, jedinu ženu člana Njujorške Akademije nauka, srpske inženjere tvorce Apolo programa, legendarne Oskarovce Karla Maldena, Stiva Tešića, Pitera Bogdanovića i mnoge druge čije je ime utkano u istoriju. U filmu se može čuti priča o prvom Srbinu u Americi Džordžu Fišeru (Đorđu Šagiću) koga su spasili ribari po kojima je nazvan, a čije ime se nalazi u Livingstonovoj knjizi 100 znamenitih Amerikanaca, ali i zanimljivosti poput one da je čuvena Dži Aj Džo igračka napravljena po uzoru na jednog srpskog heroja Mihajla Pejića. Teslin narod rađen je u produkciji Optimistic filma i RTS-a, na inicijativu Tesla Science Foundation iz Filadelfije, a serijal su podržali Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije, Ambasada SAD u Beogradu i Savet za kreativne industrije predsednice Vlade Ane Brnabić. U serijalu se pojavljuje preko 70 istaknutih Srba koji su svojim radom i dostignućima obeležili Sjedinjene Američke Države.
sr
16:00
Naučni portal
Ako želite da čujete novosti iz sveta nauke, razotkrijete mitove ili istražite naučnu stranu svakodnevnih pojava, onda je vreme da zajedno krenemo u Naučni portalˮ. Pažljivo ćemo pratiti dešavanja u svetu nauke a aktuelne teme posmatrati iz naučnog ugla.
sr
16:30
13 nemogućih
Većina naših nadrealisti je tokom Prvog svetskog rata bila u grupi od četiri hiljade đaka koji su poslati u Francusku i Švajcarsku na školovanje. Tamo se upoznaju sa najmodernijim umetničkim i političkim idejama i potom formiraju svoju nadrealističku grupu. Serija prati njihov put od marginalizovanih stvaralaca i pobunjenika, preko aktivizma i angažovanja, pre i tokom Drugog svetskog rata, do vodećih pozicija u vlasti i društvu nakon 1945. godine.
sr
17:00
Put u budućnost
Na kraju druge sezone Puta u budućnost, postavljamo mitsko pitanje - kuda dalje? Odgovora, naravno, nema, ali ćemo se poigrati mogućnostima. Da li se umetnički izraz menja u skladu sa vremenom u kom umetnost nastaje? Pronalaze li umetnici inspiraciju u modernim tehnologijama i svetu gejminga? O ovome govore Andreas Lang, kurator Muzeja računarskih igara iz Berlina, Aljoša Begrič iz Rimini protokola, Takaši Kudo, direktor komunikacija teamLab kolektiva iz Tokija i Kenići Katagiši, iz kompanije Dmm games. Prvotimci iz lige velikih svetskih umetnika - Bil Viola i Marina Abramović - pokazuju nam mogući pravac puta u budućnost.
sr
17:30
Nekada davno - srpske narodne bajke
Daj mi vode, reče nepoznati čovek okovan u bure. U sledeći mah on probi okove i izleti iz njih. Je li on čovek? Kakva je njegova priroda? Je li smrtan? Zašto se u našoj bajci zove Baš Čelik? Zašto ne smemo ulaziti u zabranjenu sobu? Kakva je simbolika zabrana i kršenja zabrana u bajkama? Zbog čega ih junaci krše i sa čime se tako suočavaju?
sr
18:00
RTS Lab
U svakom izdanju RTS Laba na razumljiv i zabavan način predstavljaju se ozbiljni i aktuelni naučni projekti - od medicine do društvenih mreža, preko superračunara i neuroestetike, zelene energije i kvantne muzike, do uticaja Meseca. Zašto trčimo kada pada kiša? Zašto zevamo? Кakve tajne krije psihologija boja? Zašto je nauci važan cvet feniks - srpska ramonda? Svako naučno zašto u RTS Labu dobija svoje zato, a u specijalnim izdanjima RTS Laba učimo o prirodnim katastrofama, veštačkoj inteligenciji, ekološkim pretnjama. Na početku sezone, neizbežno, biće reči i o koronavirusu. O tome kako pandemija utiče na čovečanstvo zanimljive stavove iznose psiholozi, pedagozi, etnolozi. Saznaćemo šta je afantazija, ko su leteće spavalice, i šta je to fenomen slepila mozga.
sr
18:30
Lovac na znanje
Migracije su realnost sveta u kojem živimo. Svake godine milioni ljudi menjaju svoja staništa, odlaze u druge sredine, kulture i civilizacije. Mnogi se protive ovakvom mešanju, ali društvene nauke imaju metodologiju kojom objašnjavaju zašto su migracije stanovništva pozitivna stvar. Podaci govore da je broj stanovnika koji migrira konstantan i već decenijama iznosi oko tri procenta ukupne populacije. Pojedine države Evrope koje su pružale snažnu podršku migrantima i multikulturalizmu su se predomislile i sve slabije otvaraju vrata pridošlicama, bilo sa evropskog ili nekog drugog kontinenta.
sr
19:00
Porodična mreža
Danas je teško zamisliti život bez digitalnih tehnologija. Omogućile su nam da brže i lakše komuniciramo, zahvaljujući njima otkrili smo nove načine da se povežemo, učimo, igramo, stvaramo. Nesumnjivo je da su nam poboljšale kvalitet života ali takođe su nam donele i nove izazove. U deset polučasovnih emisija psiholog Ana Mirković razgovara sa roditeljima i decom o tome koje nam je promene u ponašanju donela digitalna era, koliki su problem nasilje na društvenim mrežama, onlajn izazovi, vrbovanje i prevare u digitalnom prostoru, kako sačuvati dokaze o maltretiranju, koje sve mogućnosti učenja nam obezbeđuju digitalne tehnologije i ima li privatnosti na internetu.
sr
19:30
Sasvim prirodno
Sasvim Prirodno je dokumentarno putopisni serijal o prirodi, životinjama i ljudima koji žive sa prirodom. Naš tim putuje Srbijom, Crnom Gorom, Balkanom i svetom. Bili smo na Islandu, Grenlandu, Svalbardu, u Sibiru, Laponiji, Norveškoj, Tadžikistanu, Kirgistanu, Kolskom poluostrvu, itd. Cilj nam je da kameru odnesemo na mesta na kojima je retko ili nikada pre bila, da damo glas onima koji se retko čuju, da zabeležimo predele koji se retko viđaju, ali pre svega da ispričamo priče o načinima života koji su u skladu sa prirodom. Kroz tradiciju i kulturu naroda najbolje se vidi neraskidiva veza između čoveka i sredine u kojoj živi. Naše priče su dokumentovane da vas podsećaju na tu vezu i da vam ne dozvole da se od prirode otuđite.
sr
20:00
Fantastična planeta
Fantastična planeta putuje u daleki Meksiko kako bi zabeležila na koji način se na Jukatanu, na prostoru na kome žive Maje, ovaj narod odnosi prema smrti. I to - na Dan mrtvih. U selu Pomuč se neguje posebna tradicija - čišćenje kostiju svojih preminulih srodnika, njihovo polaganje na novu čistu tkaninu, koja simboliše čistu garderobu, u kojoj će provesti narednih dvanaest meseci.
sr
20:55
Nauka kroz priče
Animirani serijal Nauka kroz priče dinamično i jasno predstavlja raznolike, inspirativne teme koje često predstavljaju zagonetke za širu javnost. Serijal gledaocima nudi više od takozvanih naučnih eksplejnera, koji su poslednjih godina doživeli ekspanziju na Jutjubu i društvenim mrežama.
sr
21:01
U mojoj glavi
Koliko puta dnevno izgovorimo da nemamo vremena ili da negde ne možemo da stignemo? Dani nam brzo prolaze, mislimo na naše najbliže, ali da li zaista poznajemo emocije naše dece, supružnika, roditelja... U stalnoj trci za obavezama, ponekad – možda kada je već kasno, saznamo da u porodici neko ima anoreksiju, depresiju, suprug ozbiljnu krizu srednjih godina, kćerka sindrom izgaranja na poslu a sin tinejdžer suicidne namere...
sr
21:28
Promis
U serijalu otkrivamo kako određene vrste ćelija mogu pomoći u lečenju multiple skleroze i da li će fenomen srpske ramonde, biljke koja može da oživi nakon kiše ili zalivanja, pomoći u oporavku obolelih od neurodegenerativnih bolesti.
sr
21:45
Čovek i kamen
Kamen je najlepši dar prirode. Ima zadatu formu i uvek se lepo osećamo kada je kamen oko nas.
sr
22:00
Nauka 50
Šta sve pojam glas obuhvata? Koji organi učestvuju u nastanku glasa? Da li je mozak naše treće uho? Koliko je ogledalo Manuela Garsije u 19. veku pomoglo izučavanju glasa? Zbog čega žene više vole dubok muški glas? Hoće li mašinski glas u nama buditi ista osećanja kao prirodni? Glas je važan deo komunikacije i, zapravo, naš glas: ukazuje na pol, starosno doba, raspoloženje, emocije ili zdravstveno stanje. Proizvodnja glasa nije isključiva sposobnost ljudske vrste jer i mnoge životinje proizvode glasove. Ali, za razliku od životinja, čovek ima sposobnost govora i može kontrolisati fonacijske mehanizme. Ljudski glas je jedini koji može istovremeno proizvesti reč i ton. Osnovne karakteristike glasa su: visina, intenzitet i boja. Subjektivno ga procenjujemo kao visok, nizak, napet, hrapav, promukao, piskutav... Ta subjektivna nahođenja moguće je objektivno proveriti objektivnim načinom. O bolestima i anomalijama i svim drugim aspektima glasovnih mogućnosti u emisiji, autor serije Stanko Stojiljković govori sa prof. dr Vojkom Đukićem.
sr
22:30
Nauka 2023
Info
sr